Ako Uprava BH Telecoma nanese štetu tom javnom preduzeću donošenjem loše odluke, potpisivanjem štetnog ugovora ili kršenjem propisa, tu štetu bi snosilo osiguranje, a ugovor sa osiguravajućom kućom bi bio plaćen iz sredstava BH Telecoma, odnosno posredno od strane njegovih korisnika.
To je, otprilike, pokušala aktuelna Uprava BH Telecoma predvođena NiP-ovim direktorom Amelom Kovačevićem, ali im pokušaj nije uspio.
Naime, Uprava BH Telecoma je početkom ove godine pokrenula postupak nabavke tzv. D&O osiguranja, odnosno police koja bi pokrivala odgovornost članova Uprave i Nadzornog odbora za štetu nastalu njihovim odlukama.
U postupku su učestvovale tri osiguravajuće kuće i sve tri dostavljene ponude ocijenjene su kao prihvatljive i formalno ispravne, što znači da nije bilo prepreka da se postupak okonča izborom najpovoljnijeg ponuđača. Međutim, do toga nije došlo.
Ključni razlog poništenja postupka nalazi se u mišljenju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, koje je zatraženo u toku procedure.
U tom mišljenju jasno je navedeno da ne postoji pravni osnov da se iz sredstava BH Telecoma finansira D&O osiguranje za članove Uprave i Nadzornog odbora, jer takvo pravo nije predviđeno važećim propisima koji uređuju materijalna prava u javnim preduzećima u FBiH.
Na osnovu toga, BH Telecom je donio odluku o poništenju postupka javne nabavke. Drugim riječima, postupak nije zaustavljen zbog tržišnih razloga ili proceduralnih grešaka, nego isključivo zbog – zakonitosti.
Ovaj pokušaj menadžmenta BH Telecoma nije sporan samo sa zakonskog aspekta već i sa političkog, ali i etičkog. Jer zašto bi korisnici BH Telecoma plaćali usluge osiguranja kojim bi se štitila politički imenovana lica?
D&O osiguranje predstavlja policu koja pokriva odgovornost rukovodstva za štetu nastalu njihovim upravljačkim odlukama. To uključuje troškove pravne odbrane, kao i eventualne odštete u slučaju sporova.
U praksi, to znači da bi eventualne posljedice pogrešnih ili štetnih odluka članova Uprave i Nadzornog odbora bile pokrivene iz osiguranja koje plaća to javno preduzeće, odnosno posredno korisnici BH Telecoma.
Pokušaj ugovaranja ovakvog osiguranja dolazi u trenutku kada aktuelna Uprava BH Telecoma pokušava realizirati jednu od najvećih akvizicija u sektoru telekomunikacija u BiH – kupovinu Telemacha, za što se, navodno, namjeravaju i kreditno zadužiti u iznosu od čak 745 miliona KM.
I ta namjera je, barem za sada, dovedena u pitanje, s obzirom da je otkazana najavljena Skupština BH Telecoma na kojoj se trebala donijeti odluka o započinjanju procedure kupovine Telemacha.
Poprilično je indikativna činjenica da se Uprava BH Telecoma pokušala osigurati uporedo sa procesom kupovine Telemacha koji je u javnosti izazvao ogromne kontroverze, ponajviše zbog optužbi za korupciju, netransparentnost i opravdan strah za sudbinu BH Telecoma ukoliko se ta investicija ne ispostavi kao dobar poslovni potez.
Ovaj pokušaj menadžmenta BH Telecoma nije sporan samo sa zakonskog aspekta već i sa političkog, ali i etičkog. Jer zašto bi korisnici BH Telecoma plaćali usluge osiguranja kojim bi se štitila politički imenovana lica?
(Stav.ba)
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
