Istovremeno, odgovornost za blokade pokušava se preusmjeriti na Klub Bošnjaka.
U političkoj praksi Bosne i Hercegovine često se dešava da oni koji blokiraju procese istovremeno nastoje javnosti predstaviti sebe kao zaštitnike nacionalnih interesa.
Politička scena u Bosni i Hercegovini sve češće liči na zatvoreni krug blokada iz kojeg institucije ne uspijevaju izaći. Posljednji primjer dolazi iz državnog Doma naroda koji je ponovo ostao bez kvoruma, čime je zakonodavni proces još jednom zaustavljen. Ovakav scenario postaje gotovo pravilo, a ne izuzetak.
Istovremeno, odgovornost za blokade pokušava se preusmjeriti na Klub Bošnjaka. Predstavnici HDZ-a i SNSD-a tvrde da su na obaranje kvoruma primorani potezima bošnjačkih delegata. Kritičari takvog narativa smatraju da se time pokušava relativizirati politička odgovornost i stvoriti slika u kojoj su upravo oni koji blokiraju institucije zapravo žrtve političkih okolnosti.
Između političkog dijaloga i svjesne blokade
U demokratskim sistemima parlament je prostor rasprave, političkog nadmetanja i donošenja odluka. Međutim, praksa napuštanja sjednica i rušenja kvoruma u Bosni i Hercegovini sve više postaje instrument političkog pritiska.
Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović upozorava da takav način političkog djelovanja vodi ka paralizi institucija i dugoročnom urušavanju demokratskih procesa.
Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a:
U demokratskim društvima neslaganja se rješavaju, raspravom, glasanjem i političkom argumentacijom, a ne napuštanjem sjednica i svjesnim rušenjem kvoruma. Kada političari najavljuju da će blokade postati trajna praksa kao što je to učinio akademik Dragan Čović, to znači da svjesno ulaze u fazu institucionalne paralize države.
Takva strategija, smatra Bećirović, pokazuje da se politički sukobi više ne pokušavaju riješiti unutar institucija nego upravo njihovim paraliziranjem. Time parlament prestaje biti mjesto odlučivanja, a postaje sredstvo političkog nadmetanja kroz blokade.
Politička odgovornost
U političkoj praksi Bosne i Hercegovine često se dešava da oni koji blokiraju procese istovremeno nastoje javnosti predstaviti sebe kao zaštitnike nacionalnih interesa. Prema mišljenju sagovornika, iza takvih poteza mnogo češće stoje partijski i lični interesi nego stvarna briga za građane.
Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a:
Takvo ponašanje ne predstavlja zaštitu bilo kojeg naroda nego isključivo zaštitu partijskih, ličnih interesa i pokušaja političkog pritiska kroz institucionalnu krizu. Građani BiH zaslužuju odgovornu politiku, funkcionalne institucije, a ne političke igre u kojima oni blokiraju sistem, pokušavaju sebe predstaviti kao žrtve, zato je krajnje vrijeme da se politčka odgovornost vrati tamo gdje joj je mjesto, na one koji svjesno opstruiraju rad institucija.
Dugoročna posljedica takve politike je erozija povjerenja u institucije. Kada parlament postane prostor stalnih blokada, politički proces gubi osnovnu svrhu a to je donošenje odluka u interesu države i građana.
Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a:
Demokratski proces ne može funkcionirati ako se parlament pretvara u instrument blokade umjesto u prostor političkog dijaloga i donošenja odluka u interesu države i svih njenih građana. Ovo uopšte ne iznenađuje, Dragan Čović je nositelj, promicatelj evropskih ideja i to onih najmračnijih, a ustvari fotografija sa Thompsonom potvrdila je njegov politički habitus.
U takvom političkom ambijentu odgovornost je ključni faktor. Jer dok političke elite nastavljaju međusobne obračune kroz blokade, institucije ostaju paralizirane, a cijenu takve politike na kraju plaćaju građani.
