Analiza CNN-a: Ubijeni vođa Irana je bio protivnik nuklearnog oružja

Ipak, njegova smrt, a posebno zbog činjenice da je ubijen u američko-izraelskim napadima, bi mogla izazvati promjenu stava pod novim liderstvom u Iranu.

Bivši vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei koji je ubijen u američko-izraelskim napadima na ovu zemlju, bio je protivnik izgradnje nuklearnog oružja, a novo rukovodstvo države bi moglo drugačije gledati na ovo pitanje, navodi u svojoj analizi CNN.

Kako su istakli, iranski nuklearni program je, prema riječima rukovodioca, bio namijenjen za mirne svrhe, te u Teheranu nikada nisu razmatrali izgradnju nuklearnog oružja.

U tom kontekstu, Hamenei je čak izdao i fetvu, odnosno naredbu, da se zabranjuje nuklearno oružje u Iranu.

Ipak, njegova smrt, a posebno zbog činjenice da je ubijen u američko-izraelskim napadima, bi mogla izazvati promjenu stava pod novim liderstvom u Iranu.

"Nuklearna fetva je mrtva. Mišljenje elita, kao i javnosti, se dramatično promijenilo po ovom pitanju, što nije iznenađenje jer je Iran dva puta tokom pregovora bio meta dvije zemlje s nuklearnim oružjem", navela je za CNN Trita Parsi iz Quincy Institute for Responsible Statecraft.

Godinama je bivši vrhovni vođa odolijevao unutrašnjem pritisku da odobri izgradnju nuklearnog oružja, posebno nakon što je američki predsjednik Donald Trump 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma koji je Iran sklopio s administracijom Baracka Obame.

Suočen s rastućim američkim i izraelskim neprijateljstvom, Hamenei se umjesto toga držao doktrine koju stručnjaci nazivaju "strateško strpljenje". Dozvolio je Iranu da postepeno unapređuje svoj program obogaćivanja uranija, približavajući materijal sve više nivou pogodnom za izradu oružja, ali bez prelaska praga u stvarni razvoj bombe.

Pozivi da se krene u pravcu izrade nuklearne bombe postali su glasniji nakon prošlogodišnje neviđene izraelske vojne operacije protiv Irana u kojoj je ubijeno više vojnih i nuklearnih lidera te zemlje. Ti pozivi dodatno su ojačali nakon Trumpove naredbe za napad na tri najvažnija iranska nuklearna postrojenja.

Čak i prije tih napada, Iranska revolucionarna garda (IRGC) upozorila je da je Teheran spreman promijeniti svoju nuklearnu politiku.

"Preokret u iranskoj nuklearnoj doktrini i politikama, uključujući odstupanje od dosadašnjih razmatranja, vjerovatan je i zamisliv", rekao je 2024. Ahmad Haqtalab, komandant IRGC-a zadužen za zaštitu iranskih nuklearnih postrojenja.

Iran još uvijek nije javno promijenio svoju doktrinu. Međutim, posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija. To bi bilo dovoljno za proizvodnju više nuklearnih oružja ako Hameneijev sin i novi vrhovni vođa Irana Mojtaba poništi očevu fetvu. Uranij je ključni energent za nuklearne elektrane, ali se može koristiti i za izradu bombe ako se obogati na visoke nivoe.

Mojtaba se i dalje ne pojavljuje u javnosti, što podstiče spekulacije o njegovom fizičkom stanju i sposobnosti donošenja odluka, dok IRGC dodatno učvršćuje kontrolu nad državom.

Na pitanje hoće li se iranska nuklearna politika promijeniti pod novim vodstvom, ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je ovog mjeseca za Al Jazeeru da nije siguran u "pravni ili politički stav" novog vođe o nuklearnom oružju.

"Moje razumijevanje je da se to ne bi trebalo značajno razlikovati od naših dosadašnjih politika, ali moramo sačekati da saznamo njegove stavove", dodao je.

Mojtabino prvo navodno obraćanje kao vođe bilo je saopćenje koje je pročitao voditelj na državnoj televiziji. U njemu je obećao osvetu za smrt svog oca i drugih poginulih u ratu, ali nije spomenuo nuklearni program, ostavljajući posmatrače da nagađaju o sudbini iranske nuklearne doktrine.

Preživjelo iransko rukovodstvo suočava se i s rastućim domaćim pozivima za promjenu nuklearne politike. Taj pritisak raste dok IRGC konsoliduje moć i ponovo imenuje penzionisane tvrdolinijaške komandante da vode mlađu, osvetnički nastrojenu generaciju boraca.

"Ušli smo u novu fazu. Nakon ovog rata, Iran će biti prepoznat kao globalna velesila. Moramo poduzeti mjere za proizvodnju ili posjedovanje nuklearnog oružja", rekao je tvrdolinijaški komentator Nasser Torabi za državnu televiziju u prilogu emitovanom ovog mjeseca.

Čini se da iranski tvrdolinijaši i IRGC sada smatraju da postoji prilika za promjenu dugogodišnje nuklearne doktrine, rekao je Sina Azodi, autor knjige "Iran and the Bomb: The United States, Iran and the Nuclear Question".

"Jedan od razloga zbog kojih su se suzdržavali bio je strah od napada Izraela i SAD-a. Ali u ovom trenutku, kada su ionako napadnuti, za njih više nema ograničenja. Ovaj rat je suštinski promijenio sve, jer zemlja trpi velike gubitke", rekao je Azodi.

Izgradnja nuklearnog oružja zavisi od poništenja fetve, pristupa visoko obogaćenom uraniju i sposobnosti izrade funkcionalne bombe.

Pod pretpostavkom da iranski režim ima pristup zalihama visoko obogaćenog uranija, mogao bi se odlučiti za izradu jednostavnijeg nuklearnog uređaja, a ne sofisticiranog oružja koje se može isporučiti raketama, rekao je Azodi.

Takav jednostavniji i manje složen dizajn i dalje bi mogao proizvesti stvarnu nuklearnu eksploziju, uporedivu s ranim nuklearnim oružjima. Međutim, bio bi manje efikasan i znatno manje koristan u vojnom smislu za raketnu isporuku.

Njegova glavna vrijednost bila bi politička: demonstracija nuklearne sposobnosti i stvaranje određenog nivoa odvraćanja, kažu stručnjaci.

Ipak, bez obzira na to da li je riječ o potencijalnoj izradi jednostavnog uređaja, kolokvijalno nazvanog "prljava bomba", ili sofisticiranije nuklearne bombe, odvraćanje nije zagarantovano.

"Iran ne može koristiti svoje nuklearne snage da prijeti SAD-u. Njegove rakete ne mogu dosegnuti SAD, a čak i kada bi mogle, sa 50 nuklearnih bojevih glava ne možete odvratiti državu koja ima 5.000 nuklearnih oružja", rekao je Azodi.

On ističe da se iranska politika odvraćanja tokom decenija uglavnom fokusirala na Irak, Izrael i u novije vrijeme Saudijsku Arabiju. Ako bi Iran krenuo naprijed s vlastitim oružjem, kaže da bi Rijad vjerovatno bio sljedeći regionalni kandidat za razvoj bombe.

De facto lider Saudijske Arabije to je jasno rekao još prije osam godina.

Još 2018. saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je jasan: "Bez sumnje, ako Iran razvije nuklearnu bombu, mi ćemo ga što prije slijediti."