Zikr u tekiji Hamza-dede Orlovića nije prekidan ni u vrijeme pandemije

„Nad Božiju moć nema veće. Teško onom ko od Orlovića imanja nešto otme. Ja nikome, nedaj Bože, ne želim zlo, pa ni onim koji su rušili, palili, koji su me na pravdi Boga udarali, ali sam u ovih dvadeset godina vidjela nešto što me je strah i izgovoriti: onim koji su zlo činili vratilo se na najgori način".

Piše: Almasa Hadžić

I prošle subote, nakon podne namaza, u tekiji Hamza-dede Orlovića u Konjević polju , grupa derviša iz Tuzle održala je zikr, moleći Boga da Bosni i Hercegovini pomogne u borbi sa opakom bolešću, i njenim narodima podari zdravlje potvrdio je za politicki.ba Edib Kravić, šejh tuzlanske tekije „Šejh Ahmed Nurudin„.

„Od otvaranja tekije u Konjević Polju redovno idemo na zikr. Nekada nas je išlo više, ali zbog pandemije i mjera koje u potpunosti poštujemo, samo nas nekoliko, jednom mjesečno, otvorimo tekijska vrata, obavimo zikr, proučimo dovu za Hamza-dede Orlovića, a onda, posebno dovimo za zdravlje nane Fate Orlović čuvara emaneta Hamza-dede koja se godinama bori da se sa Orlovića imanja izmjesti pravoslavna crkva“, navodi šejh Kravić.

Nana Fata Orlović ne krije da se obradovala obnovi rada Hamza-dedine tekije.

Tekija je, kaže, uvijek bila mjesto okupljanja i molitve Bogu, a samo Konjević Polje nekad je i nosilo ime Tekija.

Po zapisima inžinjera Dževada Tosumbegovića, jednog od neumornih tragača za historijskim činjenicama u Podrinju, tekija Hamza-dede Orlovića, koja je izgrađena početkom šesnaestog stoljeća, predstavlja ne samo religijski i kulturno-historijski objekat, već je ona autentični materijalni dokaz višestoljetnog postojanja i egzistencije Bošnjaka kao autohtone bosanske etničke zajednice na prostorima bosanskog Podrinja.

„Preko sačuvanih berata iz 1519. godine i kasnije i osmanskih popisa, može se pratiti hronologija događaja vezanih za nastajanje tekije u Konjević Polju i njen opstanak.

Osmanski popisi iz 1519. i 1533. godine, kao i drugi dokumenti, pokazuju kako je derviš Hamza, po statusu spahija sa timarom koji je donosio prihod od 7.000 akči podigao tekiju, koja je bila po funkciji i musafirhana. Sve ukazuje na to da je Hamzin timar obuhvatao sela Orloviće, Konjeviće i još neka sela u nahiji Kušlat, u kadiluku Srebrenica“, zapisao je Tosunbegović.

Fata Orlović, koja se, nakon nedavnog izlaska iz bolnice oporavlja kod svoje kćerke u Srebreniku, kaže da ona ne zna šta piše u „davnim knjigama“, ali da zna da se s koljena na koljeno prenosilo da nikad niko od Orlovića nije prodao „ni omak zemlje“ koja im je pripadala jer je to emanet Hamza-dede i da je ona čuvar tog emaneta.

Posebno je raduje što derviši obilaze tekiju i, kaže, čim se vrati u Konjević Polje i ona će „upratiti derviše“ pa s njima otići do tekije i do turbeta Hamza-dede.

Stalno mislim boje li se Boga ovi što još drže crkvu na Orlovića zemlji“, poručuje Fata.

Tuzlanski derviši, kako nam je kazao šejh Kravić, ponovo će, početkom aprila, uz poštovanje epidemioloških mjera, održati zikr u tekiji Hamza-dede Orlovića u Konjević Polju.

Inače, prema raniim najavama odgovornih iz entiteta Republika Srpska, objekat crkve sa Orlovića imanja, također, trebao bi biti uklonjen, u aprilu mjesecu.

Da li će vlasti RS-a obećano i ispuniti ostaje da se vidi.