Život
žena na selu i njihov rad tradicionalno se uglavnom odnosio na kućanske
poslove, poljoprivredu i stočarstvo. To je jedan od oblika rodne
neravnopravnosti, i nedostatka prilika za žene. No, Lejla Zvekić iz sela Delići
kod Žepča dokaz je da može drugačije. Sve je počelo četveromjesečnom obukom
šivenja, a Lejla sada ima sopstveni biznis „AdlaDalal Decor“.
Njen
biznis je izrada dekorativnih proizvoda poput jastučnica, posteljina, stolnjaka
i nadstoljnaka.
„Vidjela
sam potrebu za dekorativnim stvarima i otvorila sam svoj biznis. Međutim,
najveću pomoć sam dobila od Razvojne agencije Žepče (RAŽ), u iznosu od 6.000KM,
da unaprijedim svoj biznis. To ću da iskoristim da otvorim radionicu, mislim da
ni u gradovima neće biti ono što sam zamislila, nešto kao iz crtića“, kaže
Lejla.
Pomoć
koju je dobila puno joj znači, a bez nje biznis bi se sporije razvijao jer je
ulaganja previše: od materijala, preko mašina za rad, dizajna proizvoda, do
pakovanja. Dodaje da pomoć RAŽ-a nije samo finansijska, već i savjetodavna i
konsultativna.
„Želim
da pokažem da selo nije samo poljoprivreda, da žene mogu uspjeti i ako se bave
i drugim poslovima, prema tome su i dobre majke i dobre supruge, ali da imaju
svoj doprinos, da imaju svoje novce, bez obzira što muž radi“, dodaje
Lejla.
Na
tri duluma zemlje u selu Pavino Brdo prije pet godina Pava Slišković zasijala
je vinovu lozu. Već tri godine prozvodi vino koje uglavnom proda na kućnom
pragu. Kupci su uglavnom prijatelji, rodbina, ili oni koji po preporuci odu do
žepačkog sela po litre kvalitetnog domaćeg vina. Pava kaže da u BiH nije lako
biti ni preduzetnik ni preduzetnica, ali sve je lakše kada imate pomoć
institucija.
„Moram
priznati da pomoć Razvojne agencije Žepče znači puno. Već godinu dana sarađujem
s njima. Pružaju nam i obuke i svaki oblik pomoći. Jako puno su nam pomogli,
preko njih smo dobili prešu i prskalicu, RAŽ nam puno znači“, kaže Pava.
Razvojna agencija u Žepču primjer je kako lokalne zajednice budžet mogu učiniti rodno odgovornim. Gender centar Federacije kaže kako je rodno odgovorno budžetiranje neophodno sredstvo koje podrazumijeva poštivanje načela rodne ravnopravnosti tokom pripreme budžeta, te raspodjele i dodjele finansijskih resursa.
„U
Bosni i Hercegovini budžeti, u većini slučajeva, nisu kreirani prema principu
koji uvažava potrebe oba spola“, navodi se na stranici Gender centra FBiH.
Opština Žepče od 2012. kontinuirano radi na uspostavi mehanizama za unapređenje položaja žena u društvu kroz oblast strateškog planiranja i upravljanja i kroz mjere podrške preduzetništvu kojeg vode žene.
„Općina
Žepče je 2012. prepoznala potrebu da u svoje lokalne politike ugradi rodni
aspekt i određenim mjerama/projektima pokuša da unaprijedi ravnopravnost
spolova u lokalnoj zajednici i ženama pruži podršku. Uveden je rodno senzitivni
jezik u sve akte koji se donose i osigurano je rodno osjetljivo prikupljanje,
vođenje, analiziranje i prikazivanje statističkih podataka i službenih
evidencija koje je razvrstano po spolu. Izrađen je prvi Gender akcioni plan
koji je više puta ažuriran. Svrha je da se u okviru projekata prate indikatori
koji se odnose na žene i postizanje konkretnih rezultata u oblastima koje su od
značaja za žene, a to su ekonomija, javne politike i socijalna i zdravstvena
zaštita“, kaže direktorica Razvojne agencije Žepče, Branka Janko.
Direktna
podrška RAŽ-a ženama vlasnicama biznisa odvija se kroz uspostavljeni Centar za
investitore koji je namijenjen podršci domaćim preduzetnicima, ali i
investitorima koji namjeravaju pokrenuti biznis u ovoj srednjebosanskoj
opštini.
RAŽ pruža i informacije o aktuelnim projektima, pomaže u promociji biznisa, tokom pisanja projekata, izrade biznis planova.
Rodno
odgovorna komponenta u radu opštinskih institucija je i usvojena Vizija razvoja
mjesnih zajednica zasnovana na principima: reprezentativnost, odgovornost,
inkluzivnost, koordinacija, transparentnost i hijerarhija.
„Rezultat
tih aktivnosti je povećan broj žena u organima mjesnih zajednica i to na način
da je minimalno jedna žena izabrana u Vijeće MZ. Ukupan broj žena s krajem 2022.
godine je 58 žena, u odnosu na 2021. godinu kada je taj broj iznosio šest.
Trend povećanja žena u preduzetništvu nastavljen je u 2022. godini“, kaže
Janko.
