Istraživanja pokazuju prednost opozicije, ali izborni sistem i dalje daje šansu Fideszu da zadrži vlast.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april 2026. godine, mogli bi biti najneizvjesniji u posljednjih 15 godina i prvi na kojima je dugogodišnji premijer Viktor Orbán suočen s realnom prijetnjom gubitka vlasti.
Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, opoziciona stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, ima vidljivu prednost nad vladajućim Fideszom. Ipak, specifičnosti izbornog sistema i raspodjele mandata ostavljaju prostor za različite scenarije nakon izbora.
Istraživanja: opozicija vodi, ali veliki broj neodlučnih
Najnovije ankete pokazuju da Tisza ima značajnu prednost među odlučnim biračima. Prema istraživanju 21 Research centra, opozicija ima oko 56 posto podrške među onima koji su odlučili glasati, dok Fidesz zaostaje sa 37 posto.
Slične rezultate daje i Zavecz Research, gdje Tisza vodi sa 51 posto naspram 38 posto za Fidesz.
Kada se uključe svi birači, uključujući neodlučne, razlika je manja – oko 40 posto za Tiszu i 28 posto za Fidesz.
Važan faktor je veliki broj neodlučnih birača, koji se u nekim anketama kreće između 20 i 26 posto, što znači da konačan ishod i dalje nije izvjestan.
Koliko birača izlazi na izbore
Pravo glasa u Mađarskoj imaju svi punoljetni građani, uključujući i dio dijaspore. Tačan broj birača varira, ali se procjenjuje na oko osam miliona ljudi.
Glasanje se odvija po kombinovanom sistemu: birači imaju dva glasa – jedan za kandidata u svojoj izbornoj jedinici i drugi za stranačku listu.
Kako funkcioniše parlament i koliko mandata ima Fidesz
Mađarski parlament ima ukupno 199 zastupnika, a za većinu je potrebno najmanje 100 mandata.
Na prethodnim izborima 2022. godine, Fidesz i njegov koalicioni partner KDNP osvojili su 135 mandata, što im je omogućilo dvotrećinsku većinu i praktično potpunu kontrolu nad zakonodavstvom.
Takva većina (133 mandata) omogućava i promjenu ustava, što je Orbánova vlast imala u prethodnim mandatima.
Kako bi parlament mogao izgledati nakon 12. aprila
Prema projekcijama zasnovanim na anketama, moguće su tri glavne varijante:
Prva – pobjeda opozicije
Ako Tisza zadrži trenutnu prednost i uspije je pretvoriti u mandate, mogla bi osvojiti relativnu ili čak apsolutnu većinu. Međutim, zbog izbornog sistema, opozicija mora imati nekoliko procenata više glasova da bi osigurala većinu u parlamentu.
Druga – tijesna utakmica i podijeljen parlament
U ovom scenariju nijedna strana nema jasnu većinu. Tada bi ključnu ulogu mogla imati krajnje desna stranka Mi Hazánk, koja se kreće oko izbornog praga od pet posto i mogla bi ući u parlament sa manjim brojem mandata.
Treća – ostanak Orbána na vlasti
Iako ankete pokazuju zaostatak, Fidesz i dalje ima značajnu institucionalnu prednost. Izborni sistem favorizira pobjednika u izbornim jedinicama, a prethodne izmjene granica izbornih okruga dodatno otežavaju opoziciji osvajanje većine.
Zbog toga je moguće da Fidesz, čak i sa manjim brojem glasova na nacionalnom nivou, osvoji više mandata i zadrži vlast.
Zašto su ovi izbori ključni
Ovi izbori se u evropskim političkim krugovima posmatraju kao referendum o pravcu zemlje – između nastavka Orbánove politike, koju kritičari nazivaju „neliberalnom demokratijom“, i povratka jačim vezama s Evropskom unijom.
Dodatni pritisak dolazi i iz same kampanje, gdje opozicija jača, posebno među mlađim biračima, dok se Fidesz suočava s padom podrške i optužbama za zloupotrebu državnih resursa.
Uprkos tome, konačan ishod ostaje neizvjestan – ne samo zbog velikog broja neodlučnih birača, nego i zbog sistema koji je godinama bio ključni faktor Orbánovih izbornih pobjeda.
