Kao mogući scenario navodi da bi se slične grupe mogle pojaviti i u Mađarskoj, potencijalno dolazeći kopnenim putem preko Srbije, što ocjenjuje logistički izvodivim...
Profesor na Cornelius Univerzitetu, saradnik Vijeća za vanjske odnose Njemačke i sigurnosni analitičar András Rácz objavio je opširnu analizu u kojoj upozorava na, kako navodi, moguće pripreme terena za političke manipulacije uoči izbora u Mađarskoj, kroz narativ o dolasku stranih provokatora.
Iako ih direktno ne pominje, on cilja na ruske sabotere koji bi u finalnim danima predizborne kampanje ili odmah nakon izbora mogli izazvati haos.
Rácz, koji živi u Budimpešti, tvrdi da provladini mediji već danima plasiraju informacije o navodnom oglasu jedne ukrajinske civilne organizacije koja traži osobe za angažman na javnim događajima u Mađarskoj. Prema tom oglasu, traže se ljudi u dobroj fizičkoj spremi, sposobni za rad pod stresom i u potencijalno opasnim situacijama, uz mogućnost 24-satnog angažmana. Kao uslov se, navodno, traži i visok nivo znanja mađarskog jezika, iako nije jasno na koji način bi se to provjeravalo. U oglasu se, kako navodi, spominje i mogućnost putovanja u druge zemlje.
Prema njegovim riječima, sama priča o oglasu ima niz nelogičnosti. Kao izvor se navodi da je oglas pronašao i objavio strani bloger, što Rácz dovodi u pitanje. Ističe da je malo vjerovatno da bi osoba izvan regiona slučajno naišla na oglas na ukrajinskom jeziku koji se odnosi na angažman u Mađarskoj, te sugeriše da je informacija vjerovatno ciljano plasirana. U tom kontekstu ukazuje i na ranije slučajeve u kojima su slični izvori iznosili tvrdnje koje su kasnije preuzimali provladini mediji.
Analitičar dodatno problematizira realnost samog scenarija. Podsjeća da je zbog rata u Ukrajini muškarcima vojno sposobne dobi praktično onemogućen slobodan izlazak iz zemlje, osim u izuzetnim slučajevima i uz posebne dozvole. Čak i novinari i aktivisti bliski vlastima, kako navodi, nemaju garanciju da će dobiti takve dozvole, zbog čega smatra da je gotovo nemoguće da neka civilna organizacija organizuje odlazak većeg broja ljudi u inostranstvo za ovakvu vrstu angažmana.
Rácz ukazuje i na dodatne nelogičnosti oglasa. U njemu se, kako kaže, ne spominju osnovni uslovi za ulazak u Evropsku uniju, poput biometrijskog pasoša ili vize. Bez tih dokumenata ulazak nije moguć, osim u slučaju traženja azila, što bi, prema njegovom objašnjenju, bilo u suprotnosti s eventualnim dozvolama za napuštanje zemlje koje izdaju ukrajinske vlasti. Takav scenarij, posebno ako bi se radilo o većem broju ljudi, ocjenjuje kao nelogičan.
Kao dodatni argument navodi i visinu ponuđene naknade, koju opisuje kao nerealnu u odnosu na ekonomske prilike u Ukrajini. Ističe da čak i vojnici na frontu primaju niže iznose nego što se, prema navodnom oglasu, nudi za civilni angažman, dok su u civilnom sektoru znatno niže plate standard.
U širem kontekstu, Rácz upozorava da bi ovakva priča mogla poslužiti za pripremu javnosti na eventualne incidente tokom ili nakon izbora. Prema njegovoj procjeni, ukoliko bi se pojavile grupe nasilnih demonstranata koji govore slavenskim jezicima, to bi moglo biti iskorišteno za tvrdnje o stranom uplitanju, posebno iz Ukrajine.
Naglašava da većina građana ne može pouzdano razlikovati ruski i ukrajinski jezik u uslovima protesta ili nereda, što bi dodatno olakšalo takvu interpretaciju događaja. U tom smislu upozorava da bi eventualni nasilni ispadi mogli biti predstavljeni kao dokaz stranog miješanja.
Istovremeno, ističe da Ukrajina nema interes da destabilizuje političku situaciju u Mađarskoj, te da bi joj, naprotiv, odgovarao miran i stabilan izborni proces. Smatra i da bi ukrajinske vlasti teško dozvolile odlazak osoba koje bi potencijalno mogle biti mobilisane, naglašavajući da bi se takvi pojedinci prije suočili s obaveznom vojnom službom nego s angažmanom u inostranstvu.
S druge strane, Rácz podsjeća na ranije primjere iz postsovjetskog prostora, gdje su, kako tvrdi, u više navrata zabilježeni dolasci organizovanih grupa provokatora iz Rusije uoči politički osjetljivih događaja. Takve situacije, prema njegovim riječima, zabilježene su u Moldaviji, Ukrajini, Gruziji i Armeniji.
Kao mogući scenario navodi da bi se slične grupe mogle pojaviti i u Mađarskoj, potencijalno dolazeći kopnenim putem preko Srbije, što ocjenjuje logistički izvodivim ukoliko ne bi bilo adekvatne reakcije nadležnih institucija. U takvom slučaju, dodaje, moguće je i uključivanje lokalnih kriminalnih struktura ili osoba koje govore mađarski jezik radi koordinacije na terenu.
Na kraju upozorava da bi eventualni nasilni incidenti mogli poslužiti kao opravdanje za oštre mjere prema demonstrantima, uključujući masovne intervencije bez jasnog pravnog osnova, pa čak i za osporavanje izbornih rezultata. Posebno naglašava da bi u takvom scenariju ključnu ulogu imale policija i sigurnosne službe, koje bi morale spriječiti svaki pokušaj destabilizacije.
