U subotu su generalni direktor MOL-a Zsolt Hernádi i srbijanska ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović u Beogradu razgovarali o ugovoru o kupoprodaji srbijanske naftne kompanije NIS i budućem upravljanju kompanijom, otkrila je ministrica u objavi na Instagramu.
"Ugovor o kupoprodaji NIS-a i naš budući odnos s NIS-om nije jednostavan i postoje crvene linije koje ne možemo preći", poručila je ministrica.
Rekla je i da je cilj Srbije da rafinerija nafte Pančevo nastavi raditi punim kapacitetom, a da MOL preuzme "obaveze važne za Republiku Srbiju" koje je ranije preuzeo NIS.
Pregovori započeti u januaru zapravo ne napreduju, što pokazuje i činjenica da je, prema riječima ministrice, na sastanku razmatrano i pitanje budućeg upravljanja kompanijom. Razgovori će se nastaviti u Beogradu narednih dana, dok MOL pregovara i sa Gazprom Njeftom i Gazpromom.
Do sada su ruski Gazprom i Gazprom Neft imali 11,3 posto, odnosno 44,9 posto udjela u srbijanskoj naftnoj kompaniji, tako da su imali većinski utjecaj u kompaniji, dok je Srbija posjedovala približno 29,9 posto. Prošle jeseni, kao rezultat američkih sankcija NIS-u, MOL je započeo pregovore o preuzimanju ruskog većinskog udjela. To je učinjeno jer je za Beograd postalo ključno pitanje osigurati da NIS bude izuzet od sankcija i da se snabdijevanje zemlje energijom može i dalje osigurati.
Odlazeći ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó izjavio je u januaru da je blizu postizanja dogovora i naglasio da MOL smatra da je rafinerija Pančevo od strateškog značaja, što znači da je ne želi zatvoriti, već njome upravljati. Ubrzo je postignut dogovor između MOL-a i Gazprom Neftyja o prodaji 56,15 posto ruskog udjela, a mađarska naftna kompanija potpisala je i obavezujuće pismo o namjerama. Planirana transakcija obuhvata ne samo rafineriju Pančevo, već i maloprodajnu mrežu NIS-a i cijeli portfolio istraživanja i proizvodnje.
To bi značilo i veliki prodor mađarske kompanije u Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, pitanje je koliko ruski većinski udio u srbijanskoj naftnoj kompaniji vrijedi MOL-u i hoće li posao proći međunarodne procese odobravanja.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi kupovna cijena mogla biti između 900 miliona i milijardu eura, ali da bi stvarna cijena mogla biti bliža 1,4 milijarde eura. U međuvremenu, pokrenuti su i drugi scenariji, poput mogućeg učešća državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata, ADNOC. Sjedinjene Američke Države su dale svoj blagoslov za prodaju ruskog udjela u srbijanskoj naftnoj kompaniji prošlog decembra.
Péter Magyar, predsjednik Upravnog odbora Tisze, zauzeo je oštar stav protiv generalnog direktora Mola nakon njegove izborne pobjede. U četvrtak se Péter Magyar, u pratnji Istvána Kapitányja i Andrása Kármána, sastao s Hernádijem i najvišim menadžmentom Mola. Predsjednik Stranke Tisza je u svojoj objavi na Facebooku napisao: kompanija je potvrdila da je snabdijevanje Mađarske gorivom kontinuirano osigurano uprkos napetoj situaciji na međunarodnom tržištu, prenijeli su mađarski mediji.
Magyar je kasnije izjavio da bi, prema informacijama koje je dao predsjednik MOL-a, naftovod Barátság uskoro mogao biti ponovo pokrenut. Hernádi će uskoro otputovati u Rusiju kako bi pregovarao o transportu ruske nafte, najavljuje se.
Pokrenuti su i drugi scenariji, poput mogućeg učešća državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata, ADNOC. Sjedinjene Američke Države su dale svoj blagoslov za prodaju ruskog udjela u srbijanskoj naftnoj kompaniji prošlog decembra.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
