Zelenski pred najgorim izborim. Ili Trump ili Evropljani

Nakon razgovora u Ženevi, Trumpov plan i otpor Moskve doveli Ukrajinu u situaciju da bira između lošeg mira i neizvjesne evropske pomoći .

Nakon što su evropski zvaničnici tokom vikenda u Ženevi izvijestili o “dobrom napretku” u razgovorima o američkom mirovnom prijedlogu za Ukrajinu, stvarnost ih je ubrzo prizemljila: Evropa je i dalje preslaba i previše podijeljena da bi garantovala sigurnost Kijevu, čak i uz planirani kredit zasnovan na zamrznutim ruskim sredstvima.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je da postoji “čvrsta osnova za nastavak procesa”, nakon što su predstavnici EU i Ujedinjenog Kraljevstva prvi put uključeni u razgovore o američkom 28‑tačnom prijedlogu, ranije kritikovanom kao dokument koji bi ohrabrio daljnju rusku agresiju.

Međutim, dan kasnije, iz Kremlja je stiglo odbijanje evropskog kontraprijedloga za okončanje rata. Visoki savjetnik Vladimira Putina poručio je da taj prijedlog “uopće ne odgovara” Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su američki i ukrajinski zvaničnici uspjeli usaglasiti skraćenu verziju teksta koja uključuje dio zabrinutosti Kijeva, ali da preostaju “osjetljiva pitanja” o kojima će se nastaviti pregovarati s Donaldom Trumpom. Prema navodima visokog američkog zvaničnika, američki sekretar za vojsku Dan Driscoll razgovarat će s ruskim predstavnicima u Abu Dabiju.

Rizik za Ukrajinu je da bi Putin mogao vratiti američkog predsjednika na početnu verziju plana – sporazum koji predviđa ustupanje značajnih teritorija Rusiji, odustajanje od ambicija za članstvo u NATO‑u i drastično smanjenje ukrajinske vojske sa gotovo milion na 600.000 pripadnika.

U takvom scenariju, Zelenski bi se suočio s dilemom: prihvatiti rješenje koje su kreirali Trump i Putin, ili nastaviti rat uz nadu da će Evropa jednog dana pružiti dovoljno pomoći.

Evropske zemlje, nakon gotovo četiri godine rata, i dalje ne žele slati trupe, ne isporučuju oružje u obimu koji Ukrajina traži, a nisu ni spremne jednostrano povući ruska zamrznuta sredstva iz svojih banaka kako bi Kijevu omogućile stabilno finansiranje.

Suočena s američkim povlačenjem iz aktivne podrške, Evropa pokušava popuniti prazninu, ali se i sama suočava s ozbiljnim ograničenjima. Samo mjesec ranije, lideri EU su sa samopouzdanjem najavljivali dogovor o korištenju 140 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava kao “reparacijskog zajma” za Ukrajinu, no plan se urušio zbog neočekivanih prigovora Belgije.

Diplomatski napori unutar Evropske komisije i među državama članicama traju, ali napretka još nema. Jedna od ideja koja se razmatra jeste kombinovanje dijela sredstava s izdavanjem zajedničkih obveznica ili direktnim finansijskim doprinosima država članica. No, dio evropskih diplomata strahuje da bi zabranjivanje ili ograničavanje korištenja tih sredstava u budućem mirovnom sporazumu moglo potpuno srušiti cijeli koncept.

Pitanje sigurnosti i potencijalnog slanja međunarodnih snaga dodatno komplikuje situaciju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer ranije su pokušavali okupiti “koaliciju voljnih” za mirovnu misiju, ali se ta inicijativa u međuvremenu potpuno utišala. Macron je prošle godine čak govorio o mogućnosti slanja trupa, ali danas tu temu više ne otvara, dok je nedavni apel francuskog generala Fabiena Mandona da se građani pripreme za mogući rat izazvao politički potres u toj zemlji.

U Njemačkoj, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul podsjetio je da je Berlin već angažovan na istočnom krilu NATO‑a stacioniranjem brigade u Litvaniji, ocjenjujući da je to “dovoljna i dalekosežna podrška” Ukrajini, iako Kijev očekuje više.

Kako se diplomatski pritisci intenziviraju, postaje sve jasnije da je Zapad daleko od jedinstva i odlučnosti. Kako je rekao Greg Swenson iz organizacije Republicans Overseas u Ujedinjenom Kraljevstvu, evropske zemlje “mogu držati govore i slati delegate u Ženevu”, ali bez spremnosti da same uđu u rat, njihova moć ostaje ograničena.

“Mi bismo mogli pobijediti Rusiju, i to brzo – pod uslovom da nema nuklearnog oružja. Ali mnogo ljudi bi poginulo”, rekao je Swenson.

Za Ukrajinu, takav razvoj događaja znači da se približava trenutak u kojem će Zelenski morati odlučiti između dva izuzetno teška puta – prihvatiti mirovni sporazum pod uvjetima dvije najveće sile uključene u rat, ili nastaviti borbu uz sve slabiju i neujednačenu podršku evropskih saveznica.