Na samitu Sjevernoatlantskog saveza održanom 25. juna 2025. godine u Hagu, lideri zemalja članica NATO-a usvojili su Hašku deklaraciju, kojom su ponovo potvrdili svoju nepokolebljivu posvećenost savezu, kolektivnoj odbrani i transatlantskoj povezanosti.
U deklaraciji se reafirmiše obaveza prema Članu 5. Vašingtonskog ugovora, koji garantuje da je napad na jednu članicu napad na sve. NATO lideri ističu da ostaju ujedinjeni u zaštiti milijardu građana članica Saveza, u odbrani zajedničkih vrijednosti i demokratije, kao i u suočavanju s ozbiljnim bezbjednosnim izazovima – uključujući dugoročnu prijetnju koju Rusija predstavlja za euroatlantsku sigurnost, te trajnu prijetnju terorizma.
U tom kontekstu, saveznici su se obavezali da će do 2035. godine izdvajati najmanje 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje za osnovne potrebe odbrane i širu bezbjednosnu potrošnju. Cilj ovog ulaganja je obezbijediti kapacitete, resurse, infrastrukturu, spremnost za ratovanje i otpornost potrebnu za tri ključna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbranu, prevenciju i upravljanje krizama, te kooperativnu sigurnost.
Unutar tih 5%, članice su dogovorile da će najmanje 3,5% BDP-a biti usmjereno na finansiranje osnovnih zahtjeva odbrane i ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Preostalih do 1,5% BDP-a moći će biti iskorišteno za zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, inovacije i jačanje odbrambene industrijske baze.
Planirano je da se dinamika i struktura ovih izdvajanja revidiraju 2029. godine, u skladu sa promjenama u strateškom okruženju i ažuriranim ciljevima sposobnosti.
