Apsurdno je, tvrde pojedini svjedoci, da su tužioci u procesu protiv Ristanića dokazivali njegovo lično učešće u izvršenju zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom, a ne komandnu odgovornost.
A. Hadžić
"Upravo sam prošla pored mjesta u kome je1992. godine bilo zarobljeno i mučeno oko 3.000 Bošnjaka i Hrvata...", kazala je, između ostalog, na početku svog obraćanja 1. juna 1997. godine, tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright prilikom svoje prve posjete Brčkom.
Prisutni, na mostu koji spaja Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu pomno su slušali obraćanje Albright, neki među njima pognute glave, svjesni da je Albright koji minut ranije, NATO transporterom prošla pored ratnog logora Luka, čije zatočeništvo i mučenje mnogi Bošnjaci i Hrvati nisu preživjeli.
A logor Luka se "dogodio" upravo u vrijeme, kada je, Đorđe Ristanić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine, danas nepravosnažno oslobodio optužbi za udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata – ubistvima, zatvaranjem, mučenjima, prisilnim nestancima i drugim djelima, bio predsjednik Ratnog predsjedništva Brčkog, odnosno alfa i omega svih ratnih događaja u tom gradu.
Kako je Ristanić, kao osoba koja je bila na čelu tijela pod čijom komandom su ubijani, mučeni i proganjani brčanski Bošnjaci i Hrvati, izbjegao pravdi, to za sada ostaje enigma.
Saznajemo da su, kad je proces počeo, neki međunarodni zvaničnici, tražili od nekolicine najpoznatijih sarajevskih advokata da se uključe u Ristanićevu odbranu, što je većina njih navodno odbila.
Apsurdno je, tvrde pojedini svjedoci, da su tužioci u procesu protiv Đorđa Ristanića dokazivali njegovo lično učešće u izvršenju zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom, a ne komandnu odgovornost, kako to danas čine u procesu protiv mnogih pripadnika Armije RBiH.