Gomila podataka i dokumenata baca novo svjetlo na odluku Armenije ove sedmice da objavi da će napustiti vojni savez, što je dramatičan zaokret koji će oslabiti autoritet ruskog predsjednika Vladimira Putina prema bivšim sovjetskim državama.
Bjelorusija je isporučila napredno oružje najvećem neprijatelju Armenije iako su obje zemlje navodno bile saveznice u međunarodnom odbrambenom paktu predvođenom Rusijom, prema dokumentima koji su procurili u Politico.eu.
Gomila podataka i dokumenata baca novo svjetlo na odluku Armenije ove sedmice da objavi da će napustiti vojni savez, što je dramatičan zaokret koji će oslabiti autoritet ruskog predsjednika Vladimira Putina prema bivšim sovjetskim državama.
Armenija je sada na ivici historijskog zaokreta prema Zapadu, sve više tražeći zaštitu od Evrope i NATO-a, nakon decenija u kojima se bivša sovjetska republika oslanjala na Moskvu.
Područje stalnih ratova
Armenija je bila zaključana u ogorčenom sukobu sa Azerbejdžanom u regionu Južnog Kavkaza, na strateškom spoju između Azije i Evrope, koji je često prerastao u rat punog razmjera.
Odluka Bjelorusije — čvrstog saveznika Rusije — da isporuči napredni vojni hardver Azerbejdžanu između 2018. i 2022., dajući mu prednost u nizu ratova sa svojim dugogodišnjim rivalom, smatra se u Armeniji gorkom izdajom.
I Bjelorusija i Armenija su članice Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), postsovjetskog vojnog saveza na čelu sa Moskvom, formiranog 2002. Teoretski, članice su obavezne da brane jedna drugu ako budu napadnute. Azerbejdžan je napustio prethodnik bloka 1999. godine.
U srijedu je armenski premijer Nikol Pašinjan najavio da će njegova vlada započeti proces povlačenja iz bloka, tvrdeći da njene članice "ne ispunjavaju svoje ugovorne obaveze, već planiraju rat protiv nas s Azerbejdžanom".
Sada, više od desetina pisama, diplomatskih nota, prodajnih računa i izvoznih pasoša koje je Politico vidio pokazuje da je Bjelorusija aktivno pomagala oružanim snagama Azerbejdžana između 2018. i 2022., dok su tenzije s Armenijom dostigle vrhunac. Ponuđene usluge uključivale su modernizaciju starije artiljerijske opreme i osiguranje nove opreme koja se koristi za elektronsko ratovanje i sisteme bespilotnih letjelica.
Dokumenti uključuju pisma bjeloruske državne agencije za izvoz oružja njenim sopstvenim vojno-industrijskim firmama u vezi sa narudžbinama najsavremenije artiljerijske opreme za gađanje za Azerbejdžan, kao i prepisku između dvije države koja se slaže o kupovini Groza-S brojača -mobilne borbene stanice dronova za oružane snage Azerbejdžana.
Ni azerbejdžanska ni bjeloruska vlada nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.
"Sa ovakvim prijateljima"
Artiljerija i dronovi su se intenzivno koristili u borbi između azerbejdžanskih i armenskih snaga posljednjih godina. Ovo je uključivalo i tokom rata između dvije strane 2020. godine oko otcijepljenog regiona Nagorno-Karabaha, koji se nalazi unutar međunarodno priznatih granica Azerbejdžana, ali kojim je armensko stanovništvo upravljalo kao nepriznatom državom od brutalnog sukoba koji je uslijedio nakon pada Sovjetskog Saveza. Azerbejdžanska ofanziva prošlog septembra okončala je de facto nezavisnost regiona i izazvala masovni egzodus njegovih 100.000 stanovnika.
U jednom od diplomatskih saopćenja koje je Politico vidio kaže se da bjeloruska preduzeća igraju aktivnu ulogu "u obnovi deokupiranih teritorija Azerbejdžana, kao i izvozu bjeloruskih roba i usluga" u tu zemlju.
Azerbejdžanske snage su također započele upad na teritoriju same Republike Armenije u septembru 2022. godine, zauzevši ključne strateške visine. Jermenija je tada pozvala ODKB za podršku, ali je kasnije optužila blok da nije ispoštovao svoje obaveze nakon što je ponudila samo da pošalje delegaciju za utvrđivanje činjenica. Od tada je Pašinjan, armenski lider, postigao dogovor o proširenju posmatračke misije EU na napetoj granici između dvije bivše sovjetske republike i pozvao američke trupe na zajedničke vježbe.
Eduard Arakeljan, vojni analitičar u jerevanskom Regionalnom centru za demokratiju i sigurnost, potvrdio je da se dokumenti koji su procurili odnose na hardver koji je Azerbejdžan koristio u nedavnim ratovima, kako u Nagorno-Karabahu, tako i protiv same Republike Armenije.
"Ova oprema je korištena sa razornim učinkom protiv armenskih trupa i dobijena je od strane zemlje koja bi trebalo da bude saveznik Armenije", rekao je on. "U formalnom smislu, to je potpuno kršenje saveza ODKB-a, ali u praksi smo uvijek znali da je blok više podržavao Azerbejdžan.
Uprkos tome što je na papiru saveznik Armenije, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je ranije opisao azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva kao "našeg čovjeka" i rekao da bi bilo "pogrešno" da mu se ODKB suprotstavi. Alijev je, sa svoje strane, 2022. rekao da "imamo više prijatelja u ODKB-u nego Armenija".
Opozvani ambasadori
Međutim, prema mišljenju stručnjaka, Bjelorusija — jedan od najbližih saveznika Moskve — vjerovatno neće djelovati bez prešutne podrške samog Kremlja. "Ovo zaista pokazuje da sa prijateljima poput Vladimira Putina nikome nisu potrebni neprijatelji", rekla je Ivana Stradner, istraživačica u Fondaciji za odbranu demokratije.
"Smiješno je misliti da su se ti transferi mogli dogoditi bez znanja Moskve, i da Rusija nije mogla da ih zaustavi da je htjela", dodala je ona. "Ne postoji takva stvar kao što je lojalnost kada je u pitanju Moskva – sve je u očuvanju vlastite sigurnosti čak i ako je to na štetu njihovih saveznika".
Bjelorusija je u četvrtak pozvala ambasadora Armenije na sastanak u ministarstvu vanjskih poslova nakon što je Pašinjan prethodnog dana iznio svoje optužbe. Izaslanik je kasnije opozvan u Jerevan, a bjeloruski ambasador se vratio u Minsk, u sklopu prekida diplomatskih odnosa između dvije države.
