Zapad se okreće Kini dok se odnosi sa SAD-om hlade

Kanada i nekoliko evropskih zemalja počinju redefinisati odnose s Kinom, djelimično zbog sve većih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama otkako se Donald Trump vratio na vlast, stoji to u analizi Associated Pressa.

Kineski predsjednik Xi Jinping posljednjih sedmica intenzivno prima zapadne lidere koji traže toplije odnose s drugom najvećom svjetskom ekonomijom.

Kanadski premijer Mark Carney postigao je trgovinski sporazum s Pekingom kojim su smanjene carine na kineska električna vozila, dok je Kina snizila carine na kanadske poljoprivredne proizvode, uključujući ulje od kanole. Carney je odnose s Kinom opisao kao "predvidljivije" u poređenju s neizvjesnim američkim tarifama.

U međuvremenu, britanski premijer Keir Starmer posjetio je Peking prvi put nakon osam godina kako bi popravio narušene odnose. Britanija i Kina najavile su strateško partnerstvo, uz niz ekonomskih dogovora, uključujući niže carine na škotski viski i bezvizni režim za kratke posjete. Slične kontakte s Kinom ostvarili su i lideri Finske, Francuske, Irske i Južne Koreje, dok se njemački kancelar Friedrich Merz sprema za svoju prvu posjetu Pekingu.

Ovi potezi dolaze u trenutku kada američki saveznici sve češće dolaze u sukob s Trumpovom administracijom zbog trgovine i vanjskopolitičkih zahtjeva, uključujući njegov pritisak na Dansku oko Grenlanda. Trump je upozorio da su zbližavanja s Kinom "opasna", posebno za Kanadu, i zaprijetio novim carinama.

Evropski zvaničnici priznaju da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog ekonomskog pritiska i pitanja ljudskih prava, ali ističu potrebu za širim partnerstvima. Analitičari upozoravaju da bi ovaj trend mogao dodatno podijeliti Zapad i oslabiti sposobnost SAD-a i saveznika da zajednički nastupe prema Kini.

Kako je poručio Carney u Davosu, srednje sile moraju djelovati zajedno jer "ako nisu za stolom – na meniju su".