Zamjenik glavnog tužioca u novom ratu sa svojim šefom

Džermin Pašić pisao VSTV-u: šutnja može biti signal podrške nelegalnim postupcima,

Zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Džermin Pašić, ponovo je uputio pismo Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, ističući da još uvijek nije pozvan da iznese dokaze u vezi sa svojom ranijom prijavom protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića. Prijava se odnosi na sporno postupanje Kajganića u predmetu napada na ustavni poredak, u kojem je istraga obustavljena protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, saznaje Detektor.ba.

Pašić je u pismu upozorio da odlaganje postupanja i nepozivanje svjedoka može biti shvaćeno kao podrška neograničenoj moći pojedinaca unutar Tužilaštva BiH. On je ranije podnio disciplinsku prijavu protiv Kajganića zbog postupanja u predmetu napada na ustavni poredak, dok je Kajganić, nakon toga, podnio prijavu protiv Pašića.

Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a BiH, pojašnjava da Vijeće nema osnova da bilo koga poziva mimo Ureda disciplinskog tužioca. „Po pritužbama može postupati samo Ured disciplinskog tužioca, koji je potpuno neovisan u utvrđivanju osnova za podizanje ili nepodizanje tužbi“, naglasio je Bogunić.

Ured disciplinskog tužioca potvrdio je zaprimanje obje pritužbe, ali odluke još nisu donesene. Pašić u svojoj pritužbi naglašava da je preduzeo sve raspoložive mjere unutar Tužilaštva BiH kako bi spriječio ugrožavanje prava, nezavisnosti i dužnosti zamjenika glavnog tužioca. Također, ističe da je razgovarao s predsjednikom VSTV-a vjerujući da autoritet funkcije može uticati na korekciju postupanja Kajganića.

Pašić tvrdi da su ranija saopštenja VSTV-a ostavila javnost uskraćenom za potpunu informaciju o postupanju, što, kako navodi, stvara utisak da Vijeće izbjegava odgovornost. „Vaša šutnja može se shvatiti kao odraz podrške uspostavljenim mehanizmima upravljanja koji već godinama ometaju funkcionalnost Tužilaštva BiH, odnosno mehanizmu potpune i nekontrolisane moći u rukama pojedinaca“, stoji u pritužbi.

Podsjećamo, ranije je Pašić podnio krivičnu prijavu protiv Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u predmetu napada na ustavni poredak. Prema prijavi, Kajganić i Mijović su dogovorili da Mijović bude jedina tužiteljica tokom istrage, što je dovelo do stavljanja van snage odluka o formiranju tužilačkog tima, ukidanja pritvora i povlačenja raspisanih potjernica, čime je, prema Pašiću, došlo do prekoračenja ovlasti.

Iz Državnog tužilaštva potvrđeno je da je predmet formiran, ali odluka još nije donesena. Ni Pašić ni Kajganić nisu željeli komentarisati svoje prijave za Detektor.

Cijeli slučaj dodatno otvara pitanje efikasnosti i transparentnosti rada pravosudnih institucija u BiH, te potrebe za jasnijim postupcima nadležnih tijela u rješavanju unutrašnjih nesuglasica i disciplinskih pitanja.