Vlada FBiH u Sporazum između BiH i Hrvatske ugradila odredbe Zakona o Južnoj plinskoj...

14.04.2026. 13:42

Redakcija Mostar

Nadležna tijela za provođenje ovog sporazuma biti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva RH. Za sve aspekte vezane za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini, odgovorna će biti Vlada Federacije BiH.

Vlada FBiH u Sporazum između BiH i Hrvatske ugradila odredbe Zakona o Južnoj plinskoj... - slika 1

Iako Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji još uvijek nisu usvojene u Domu naroda FBiH, Vlada Federacije BiH je odredbe koje su još na usvajanju ugradila u ažurirani nacrt Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna plinska interkonekcija, piše Istraga.ba

“Ovim Sporazumom se uređuju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svako sa svoje strane) na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik- Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj–Tuzla u Bosni i Hercegovini i gasovoda Split – Zagvozd u Republici Hrvatskoj”, navedeno je u nacrtu Sporazuma kojeg je prošle sedmice utvrdila Vlada FBiH.

Obratite pažnju na riječi “i dodatnim pravcem Kladanj–Tuzla“. Prema Zakonu o južnoj plinskoj interkonekciji koji je još uvijek na snazi i koji je bio na snazi u momentu utvrđivanja nacrta Sporazuma, “pravac Kladanj-Tuzla” ne postoji. Evo šta piše u Zakonu koji je na snazi.

“Ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu (u daljnjem tekstu: Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta”.

Kako se može vidjeti u još uvijek važećim odredbama Zakona, “pravac Tuzla-Kladanj” ne postoji. Taj pravac postoji u predloženim izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji koji je tek predmet parlamentarne rasprave. Izmijenjene odredbe su usvojene u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a na dnevnom redu Doma naroda bi tek trebale biti u srijedu, 15. aprila.

“U Zakonu o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” („Službene novine Federacije BiH“, broj: 10/25) u članu 1. iza riječi: „i pravcu Posušje“ dodaje se interpunkcijski znak crtica i riječ „Grude“, iza riječi: „Gornjem Vakufu – Uskoplju“ dodaje se interpunkcijski znak zarez i riječi: “Donjem Vakufu“, iza riječi „Jajcu“ dodaje se interpunkcijski znak zarez i riječi: „te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla“, a riječi: „tačku interkonekcije“, brišu se.

Kada su u pitanju ostale odredbe utvrđenog sporazuma, one su usklađene sa važećim zakonskim propisima u BiH. U nastavku donosimo nekoliko detalja.

“Pitanja vezana za donošenja odluka o zajedničkom ostvarenju i pripadajućim ulaganjima bit će uređena posebnim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta između nositelja investicija iz člana 6 ovog Sporazuma”, navedeno je u nacrtu Sporazuma.

Dalje piše da će “ugovorne strane osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektovanja, pripreme i izvođenja svih radova na izgradnji interkonekcije, te će se također sporazumjeti o usklađivanju dinamike svih procedura za ishođenje potrebnih saglasnosti i dozvola od strane nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te procedura u postupcima izgradnje i stavljanja gasovoda u upotrebu. (…)

Inspekcijski nadzor za vrijeme gradnje interkonekcije će se obavljati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz ove oblasti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Ugovorne strane su se sporazumjele da će izgradnju interkonekcije i stručni nadzor/nadzor nad izgradnjom u svemu izvesti u skladu sa nacionalnim odnosno međunarodnim pravilima iz područja nabavke i/ili po pravilima finansijskih institucija, ovisno o načinu finansiranja koji će biti pravovremeno definisan. Svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima”.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima ovlaštenje da realizuje projekat prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom Federacije Bosne i Hercegovine. Nositelj investicije je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. Za realizaciju projekta na teritoriji Republike Hrvatske, odgovorna će biti Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske. Nositelj investicije je kompanija Plinacro d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu”, piše u “ažuriranom” nacrtu.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je kazao da bi ovaj Sporazum trebao biti potpisa krajem aprila. No, nikome nije jasno kako bi Sporazum mogao biti potpisan, prije nego što bude ispoštovana ustavna i zakonska procedura za njegovo potpisivanje.

Kako se potpisuju međudržavni sporazumi?

Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.

Vlada FBiH je, dakle, pokrenula ovu inicijativu prema Vijeću ministara i formalna procedura je ispoštovana. Dokumenti će biti dostavljeni Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i ako MVTEO ocijeni da je projekat opravdan, materijali se dostavljaju Vijeću ministara koje usvaja prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. To znači da prvo Vijeće ministarra BiH pokreće inicijativu prema Predsjedništvu, a onda Predsjedništvo donosi odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora. Dakle, za samo pokretanje postupka pregovaranja potrebno je održati najmanje po jednu sjednicu Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH.

Dalje, prema Zakonu, u pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

Da bi se provela ova procedura, potrebno je nekoliko mjeseci. Zbog toga nije jasno kako sporazum između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji može biti potpisan “koncem aprila” u Dubrovniku, kada Andrej Plenković bude organizirao Samit “inicijative tri mora”.