Republikanski kongresmen Thomas Massie predstavio prijedlog zakona HR 6508 — optužio Alijansu da je "relikt Hladnog rata" i zatražio da SAD prestanu pomagati "socijalističke zemlje".
Kongresmen Thomas Massie iz Kentakija oficijalno je podnio prijedlog zakona pod nazivom HR 6508 — poznat i kao "NATO Act" — kojim Sjedinjene Američke Države treba da se povuku iz NATO-a. Pri tome je naveo da Alijansa predstavlja "relikt Hladnog rata" i da bi sredstva ušteđena povlačenjem trebalo usmjeriti na zaštitu same SAD, a ne na "socijalističke zemlje".
"NATO je relikt Hladnog rata. Trebamo izaći iz NATO-a i upotrijebiti taj novac da branimo našu zemlju, a ne socijalističke države", rekao je Massie u izjavi povodom podnošenja zakona.
Thomas Massie je američki inženjer i političar. Rođen 1971. godine, izabran je u Predstavnički dom SAD-a 2012. za četvrti kongresni okrug Kentakija. Prije toga obavljao je funkciju lokalnog sudije u Okruga Luis.
Diplomirao je elektrotehniku i magistrirao mašinsko inženjerstvo na Institutu Massachusetts (MIT), gdje je razvio tehnologiju za upravljanje računarom dodirom — osnovao je kompaniju koja je dobila značajno finansiranje i patente.
U Kongresu sjedi u Odboru za transport i infrastrukturu te u Odboru za pravosuđe.
Poznat je po svom libertarijanskom stavu: protivnik je masovnih stranih intervencija, kritikuje rast budžetskih izdataka i zagovara ograničenje ovlasti predsjednika SAD-a kad su u pitanju rat i međunarodne angažmane.
Prema obrazloženju zakona, SAD bi formalno napustile NATO kroz proceduru predviđenu članom 13 Sjevernoatlantskog sporazuma. Zakon predlaže:
Prekid korištenja državnih sredstava za zajedničke NATO budžete (civilni, vojni i fond za bezbjednosne investicije).
Zaključno sa time, da SAD više ne budu dio kolektivnog odbrambenog saveza. Massie tvrdi da evropske članice NATO-a imaju dovoljno ekonomske i vojne moći da se same brane.
Po njegovim riječima, kurs SAD-a ka međunarodnim vojim intervencijama i dugogodišnje finansiranje kolektivne odbrane je neodrživ, pogotovo nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Massie nije jedini zvaničnik koji osporava vrijednost NATO-a. Prijedlog zakona dolazi u trenutku kad raste skepticizam u SAD-u prema dugoročnim obavezama u vanjskoj politici, a sve se češće čuju pozivi na "America First" pristup — manje intervencija u inostranstvu, više ulaganja u unutrašnje probleme.
Predloženi zakon ima malu šansu da prođe brzo — da bi SAD izašle iz NATO-a neophodno je dvotrećinsko odobrenje Senata. Ipak, sama činjenica da je rezolucija podnesena ponovo pokreće duboku debatu o odnosu SAD-a prema kolektivnoj odbrani, ulozi u Evropi i troškovima koje taj angažman nosi.
U dosadašnjoj karijeri, Massie je već isticao da se SAD ne bi trebale miješati u sukobe drugih zemalja, da vlada treba ograničiti javne rashode i da građani moraju imati više kontrole nad odlukama o ratu.
Zanimljivo je da je u drugoj polovini juna ove godine buknuo žestok rat između predsjednika Donald Trump i kongresmena Massieja.
Trump je čak javno obznanio da je pokrenuo kampanju da ga porazi na unutarstranačkim izborima 2026. godine. To je prvi put da Trump pokušava ukloniti aktuelnog republikanskog zastupnika.
Sukob je eskalirao nakon što je Massie kritikovao Trumpov napad na Iran kao "neustavan" i glasao protiv njegovih ključnih zakonskih prijedloga. Trump je uzvratio nazivajući ga "slabim", "neefikasnim“ i "anti-MAGA".
Trumpov politički tim formirao je super PAC Kentaki MAGA koji će voditi njegovi najbliži savjetnici, uz poruku da će potrošiti "koliko god treba" da poraze Massieja. Interna anketa pokazala je da bi Trumpov kandidat imao znatnu prednost.
