Amazonska prašuma proizvodi više CO2 nego što može prihvatiti.
"Pluća planete" - amazonska prašuma - godišnje emitira milijardu tona ugljen-dioksida, otkriva najnovija studija.
Divovska šuma je nekada bila katalizator globalnog zatopljavanja. Danas ga dodatno generira, utvrdili su naučnici.
Veliki obrat u proizvodnji CO2 uzrokovan je ogromnim požarima koji su, najčešće, posljedica namjernog djelovanja ljudi.
Ali čak i bez požara, visoke temperature i suše znače da je jugoistočni Amazon postao izvor CO2, a ne njegov absorbent, prenosi The Guardian.
Gubitak moći Amazona da upije CO2 oštro je upozorenje da je smanjenje emisija iz fosilnih goriva hitnije nego ikad, rekli su naučnici.
Istraživanje je koristilo male avione za mjerenje nivoa CO2 do 4.500 metara iznad šume tokom posljednjih deset godina, pokazujući kako se cijela Amazonija mijenja. Prethodne studije koje su ukazivale da Amazon postaje izvor CO2 temeljile su se na satelitskim podacima, što se nije pokazalo sasvim pouzdanom metodom i zbog naleta oblaka. Ni mjerenje rasprostranjenosti drveća nije sasvim relevantno, jer ne obuhvata dovoljne površine tla, kako bi uzorak bio pouzdan.
Naučnici su objavili da je posebno zabrinjavajuće otkriće da dio Amazona emitira ugljenik čak i bez požara.
Najvjerojatniji razlog je to što se svake godine krči šuma namjerno izazvanim požarima. Uz to, kada se požar ugasi, posljedice po okolna šumska prostranstva ostaju, osuši se rastinje uz iskrčenu zemlju i to pogoduje novim izbijanjima vatri čim ponovo poraste temperatura u ljetnjem periodu.
Nadalje, drveće je to koje generira kišne padavine.
Manje drveća znači ozbiljniju sušu i vrućinu i nastavak odumiranja drveća i povećanje požara.
Brazilske vlasti, na čelu s predsjednikom Jairom Bolsonarom suočene su s sve oštrijim kritikama zbog poticanja na veće krčenja šuma.
Ta kampanja bukti i dosegla je najveće razmjere u zadnjih 12 godina. Broj požara do kraja juna ove godine oborio je sve ranije rekorde.
Luciana Gatti, iz Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja u Brazilu, koja je vodila istraživanje, kaže: „Prva vrlo loša vijest je da izgaranje šuma proizvodi oko tri puta više CO2 nego što šuma može absorbira. Druga loša vijest je da mjesta na kojima je krčenje šuma 30 posto ili više pokazuju emisije ugljenika 10 puta veće nego gdje je krčenje šuma niže od 20 odsto".
Manje drveća značilo je manje kiše i veće temperature, što je sušnu sezonu učinilo još gorom za preostalu šumu, dodala je:
"Imamo vrlo negativnu spiralu koja čini šumu podložnijom nekontroliranim požarima".
Većina drvne građe, govedine i soje iz Amazone izvozi se iz Brazila. "Potreban nam je globalni sporazum da spasimo Amazon", kaže Gatti. Neke evropske države izjavile su da će blokirati trgovinski sporazum EU s Brazilom i drugim zemljama, osim ako se Bolsonaro ne složi da učini više na rješavanju amazonskih razaranja.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature uključivalo je uzimanje 600 vertikalnih profila CO2 i ugljen- monoksida, koji nastaju u požarima, na četiri lokacije u brazilskoj Amazoniji od 2010. do 2018. Otkrilo je da su požari proizveli oko 1,5 milijardi tona CO2 godišnje.
Drveće je uspjelo upiti samo trećinu tog iznosa. Dakle, milijarda tona CO2 zaostalih u atmosferi ekvivalent je godišnjim emisijama Japana, petog po veličini zagađivača na svijetu.
Naučnici upozoravaju da ovi trendovi znače da će svijet morati da se odrekne fosilnih goriva mnogo brže nego se vjerovalo.
Uz to, štete od uništavanja amazonske šume mnogo su veće od navodnih koristi.
Istraživači su procijenili da brazilska industrija soje izgubi 3,5 milijardi dolara godišnje zbog trenutnog skoka ekstremnih vrućina koji slijede nakon uništavanja šuma.
