UN upozorava na globalni šok

Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) za ekonomska i socijalna pitanja Li Junhua (Li Junhua) rekao je da geopolitičke tenzije sve više otežavaju zemljama u razvoju da privuku finansiranje.

Jaz između bogatih i siromašnih država sve je izraženiji, jer mjere o kojima su se brojne zemlje prošle godine dogovorile, uključujući i reformu ključnih globalnih finansijskih institucija, još uvijek nisu provedene, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija (UN).

Izvještaj, koji ocjenjuje provedbu plana usvojenog u Sevilji (Seville) u Španiji u junu prošle godine s ciljem smanjenja jaza i ostvarivanja razvojnih ciljeva UN-a do 2030. godine, objavljen je uoči proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Vašingtonu (Washington). Ove dvije institucije predstavljaju glavne globalne finansijske aktere zadužene za poticanje ekonomskog razvoja.

Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva (Kristalina Georgieva) kazala je da je Fond bio spreman revidirati prognoze globalnog rasta naviše, ali da je rat u Iranu dodatno pogoršao izglede svjetske ekonomije.

Opasno vrijeme

- Ovo je izuzetno opasno vrijeme za međunarodnu saradnju, jer geopolitička razmatranja sve više oblikuju ekonomske odnose i finansijske politike - poručio je.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš (António Guterres) više puta je tražio temeljite promjene u radu ovih institucija, tvrdeći da je MMF više pogodovao bogatim nego siromašnim državama, dok Svjetska banka, kako navodi, nije ispunila svoju misiju, posebno tokom pandemije COVID-19, nakon koje su brojne države ostale duboko zadužene. Njegove ocjene podudaraju se sa stavovima vanjskih kritičara koji ukazuju na nezadovoljstvo zemalja u razvoju dominacijom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i evropskih saveznika u odlučivanju u ovim finansijskim institucijama.

Trgovinske barijere

U izvještaju se kao faktori produbljivanja jaza navode i rastuće trgovinske barijere, kao i ponovljeni klimatski šokovi.

Na prošlogodišnjoj konferenciji u Sevilji (Seville), čelnici mnogih država svijeta, ali ne i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), jednoglasno su usvojili tzv. Seviljski sporazum, čiji je cilj zatvaranje godišnjeg finansijskog jaza od četiri biliona dolara za razvoj. Dokument poziva na značajno povećanje ulaganja u zemlje u razvoju i reformu međunarodne finansijske arhitekture, uključujući Svjetsku banku i MMF.

UN-ov izvještaj o provedbi Seviljskog sporazuma navodi da on predstavlja „najbolju nadu“ za zatvaranje sve većeg finansijskog jaza.

Ipak, u 2025. godini, naveo je Li Junhua, 25 država je smanjilo razvojnu pomoć siromašnijim zemljama, što je dovelo do ukupnog pada od 23 posto u odnosu na 2024. godinu, što je najveće godišnje smanjenje ikada zabilježeno. Najveći pad, od 59 posto, zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), rekao je.

Očekuje se dodatni pad

Na osnovu preliminarnih podataka, Li Junhua je dodao da se u 2026. očekuje dodatni pad od 5,8 posto.

Prema izvještaju, carine, uključujući i one uvedene tokom administracije Donalda Trampa (Donald Trump), imale su veliki utjecaj na zemlje u razvoju. Prosječne carine na izvoz iz najsiromašnijih država porasle su s devet na 28 posto u 2025. godini, dok su za zemlje u razvoju, bez Kine, prosječne carine povećane s 2 na 19 posto.