Tržište nafte u BiH nezaštićeno i nestabilno: BiH ostala na gorivu iz Hrvatske

Redakcija Mostar

Neefikasna državna vlast se čak ni u kriznim situacijama ne odriče prihoda od akciza i PDV-a, koji čine značajan udio finalne cijene goriva. Tako vlast teret poskupljenja tovari na leđa i novčanike građana i distributera goriva.

Gotovo tri četvrtine goriva u Bosnu i Hercegovinu stiže iz hrvatske Rafinerije u Rijeci. Ostatak dolazi iz Rafinerije Pančevo u Srbiji, iz koje je privremeno zaustavljen izvoz goriva u BiH.

Tako tržište goriva u BiH opstaje samo zahvaljujući snabdijevanju iz Hrvatske. Američko-izraelski napad na Iran je izazvao lančanu reakciju, koja je u rekordnom roku stigla do naših pumpi.

Domaće vlasti ističu da je snabdijevanje uredno, ali zvanični podaci pokazuju dramatičan skok cijena i potencijalnu nestašicu.

Uvozna cijena je u prvih osam dana marta porasla za 0,59 KM po litru. Rast cijena na pumpama je bio nešto sporiji, zahvaljujući ograničenju marže na 0,25 KM po litru. Ova mjera, uvedena 2021. godine, trenutno je jedini državni mehanizam zaštite tržišta tečnih goriva.

Panika i nesigurnost

Jedna od velikih slabosti domaćeg tržišta u kriznim trenucima je nepostojanje rezervi tečnih goriva. One su u nadležnosti „Operatora-Terminali FBiH“, kompanije u vlasništvu Vlade FBiH. Kompanija redovno dobija negativne izvještaje državnih revizora, kojima je godinama bio zabranjen pristup i uvid u poslovanje ove kompanije.

- Građani kupovinom svake litre goriva finansiraju i naftne rezerve jednim feningom, još od 2014. godine. Godišnje se prikupi gotovo devet miliona KM, a danas imamo rezerve samo za sedam dana, umjesto za 90 dana, kako preporučuje standard EU - ističe Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika tečnih goriva FBiH.

Stoga ne čudi da je tokom prvih devet dana marta zabilježen skok dnevne potrošnje od 15 posto, pošto rezerve goriva koje država nema - građani prave u svojim garažama.

Vlast ne da akcize i PDV

Bošković ističe da je Hrvatska u jednom danu ograničila trošarine i smanjila premije na gorivo, kako bi zaštitila tržište, dok je državni parlament BiH odbijao slične zahtjeve čak i tokom dugotrajnih potresa na tržištu, poput onog uzrokovanog pandemijom korone, piše Avaz.

Neefikasna državna vlast se čak ni u kriznim situacijama ne odriče prihoda od akciza i PDV-a, koji čine značajan udio finalne cijene goriva. Tako vlast teret poskupljenja tovari na leđa i novčanike građana i distributera goriva.

Bh. rafinerije

Bez operativnih rafinerija, koje bi prerađivale sirovu naftu, ili barem rezervi goriva za nekoliko mjeseci, BiH tržište ostaje potpuno izloženo svakom globalnom potresu.

Bosna i Hercegovina je prije rata imala rafineriju za preradu sirove nafte Bosanski Brod, povezanu na Jadranski naftovod (JANAF), kojim je dopremala sirovinu s terminala na Krku.

Proizvodila je sve vrste goriva i snabdijevala više od 70 posto potreba tadašnje BiH, dok je ostatak uvožen iz Srbije, Hrvatske i inostranstva. Otpad iz Rafinerije Brod se koristio u obližnjoj Rafineriji ulja Modriča, za proizvodnju maziva i motornih ulja.

Obje rafinerije su poslijeratne vlasti devastirale, te zadužene ostatke ove industrije prodale ruskoj korporaciji „Neftegazinkor“ za gotovo 120 miliona eura.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.