Dok Trumpove tvrdnje zbunjuju svijet, utrka za Arktik traje decenijama, a Rusija je dugo bila dominantna sila u ovom regionu.
Debata oko Arktika postaje sve intenzivnija dok američki predsjednik Donald Trump inzistira na tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.
Dok Trumpove tvrdnje zbunjuju svijet, utrka za Arktik traje decenijama, a Rusija je dugo bila dominantna sila u ovom regionu.
Moskva kontroliše otprilike polovinu kopnenog i morskog teritorija sjeverno od Arktičkog kruga, a dvije trećine stanovništva Arktika živi u Rusiji. Iako Arktik čini tek oko 0,4% globalne ekonomije, Rusija kontroliše dvije trećine regionalnog BDP-a, prema podacima Arktičkog savjeta.
Rusija je decenijama gradila vojnu prisutnost u Arktiku, ulažući u nove i postojeće baze. Prema istraživanju Simons Foundation, u regionu postoji 66 vojnih lokacija i stotine manjih odbrambenih objekata; od toga 30 baza je u Rusiji, a 36 u zemljama NATO-a s arktičkim teritorijama. Iako stručnjaci ističu da Rusija još ne može u potpunosti parirati NATO-u, brzina i obim ruskog vojnog jačanja u regionu izaziva zabrinutost.
Rusija je značajno modernizirala svoj nuklearni podmornicki arsenal, uz poboljšanja radarskih, dronskih i raketnih kapaciteta, dok nastavlja rat u Ukrajini. Istovremeno, nakon Hladnog rata Arktik je bio jedan od rijetkih regiona gdje je Rusija mogla sarađivati sa Zapadom, kroz Arktički savjet i forum šefova odbrane. Međutim, nakon invazije na Ukrajinu 2022. i pristupanja Finske i Švedske NATO-u, Arktik je praktično podijeljen između ruskog i NATO uticaja.
Trump argumentuje da SAD „trebaju“ Grenland zbog nacionalne sigurnosti, ističući ruske i kineske ambicije u Arktiku. Kina se također aktivno uključuje, nazivajući se „blisko-arktičkom državom“ i razvijajući „polarnu svilenu cestu“ za transport u regionu. Rusija i Kina već provode zajedničke patrole u Arktiku, što dodatno komplikuje situaciju.
Klimatske promjene dodatno ubrzavaju interes za Arktik – područje se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, dok se morski led brzo smanjuje. Dva plovna puta, Sjeverna morska ruta duž ruske obale i Sjeverozapadni prolaz uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike, postaju sve upotrebljiviji, skraćujući vrijeme plovidbe između Azije i Evrope gotovo za polovinu.
Također, otapanje leda otvara mogućnost rudarenja, posebno u Grenlandu, gdje leži ugljen, bakar, zlato, rijetke zemne metale i cink. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi eksploatacija bila izuzetno skupa i zahtjevna zbog udaljenosti, debljine leda i ekstremnih arktičkih uvjeta.
I dok Trump javno ističe sigurnosne razloge, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz naveo je da administracija primarno gleda na „kritične minerale“ i „prirodne resurse“ Grenlanda.
Arktik tako ostaje prostor geopolitičke tenzije, klimatskih izazova i ekonomskih mogućnosti, a pitanje da li Rusija doista „pobjeđuje“ u bitci za Arktik još uvijek nema jednostavan odgovor.
