Francuska sutkinja upozorila Pariz na pritiske iz Vašingtona, Trump slučaj nazvao primjerom „lawfarea“.
Visoki savjetnik za javne politike iz američkog State Departmenta prošle godine se u Parizu raspitivao o mogućnosti intervencije u vezi sa zabranom političkog djelovanja liderici francuske krajnje desnice Marine Le Pen, potvrđeno je iz francuskih pravosudnih krugova. Taj do sada nepoznati detalj ponovo je otvorio raspravu o ulozi Sjedinjenih Američkih Država u odnosima s evropskom krajnjom desnicom.
Francuska sutkinja Magali Lafourcade izjavila je da je u maju, zajedno s kolegom, održala sastanak sa Samuelom Samsonom, savjetnikom State Departmenta, koji je ranije privukao pažnju javnosti prijedlogom da se američka budžetska sredstva koriste za političku podršku Marine Le Pen. Sastanku je prisustvovao i Christopher Anderson, diplomata iz istog biroa State Departmenta – Biroa za demokratiju, ljudska prava i rad.
Lafourcade je navela da ju je pristup američkih zvaničnika zabrinuo do te mjere da je o svemu obavijestila francusko Ministarstvo vanjskih poslova, koje se tim povodom nije željelo javno oglasiti.
Sastanak je, prema njenim riječima, organizovala Ambasada SAD-a u Parizu, dva mjeseca nakon što je Marine Le Pen osuđena za pronevjeru i sankcionisana petogodišnjom zabranom kandidovanja za javne funkcije, čime je isključena iz predsjedničke utrke 2027. godine. Žalbeni postupak je u toku, a konačna odluka očekuje se kasnije ove godine.
„Razgovor je počeo općenito o slobodi govora, ali se vrlo brzo sve svelo na pravni slučaj Marine Le Pen, kojem su se stalno vraćali“, kazala je Lafourcade.
Prema njenim riječima, američki sagovornici su smatrali da je riječ o politički motivisanom procesu.
„Imali su dojam da je to suđenje vođeno zato što je ona politički protivnik“, navela je Lafourcade.
Dodala je da im je pokušala objasniti funkcionisanje francuskog pravosudnog sistema, ali da za to „nisu pokazali interes“. Na pitanje mogu li se institucije poput one koju predstavlja uključivati u pojedinačne slučajeve, odgovorila je da to nije u njihovoj nadležnosti.
Američki State Department potvrdio je posjetu svojih zvaničnika Parizu, ali je odbacio tvrdnje o miješanju u unutrašnje poslove Francuske. Uputili su na raniju objavu Biroa za demokratiju, ljudska prava i rad na mreži X, u kojoj se navodi da su američki zvaničnici boravili u Francuskoj kako bi „potvrdili zajedničku posvećenost slobodi govora, demokratskom izboru i vjerskim slobodama“.
Navode o pritiscima nazvali su „neutemeljenim glasinama“, ističući da su posjete evropskim zemljama redovna praksa u okviru praćenja pitanja cenzure, demokratskog nazadovanja i ljudskih prava.
Slučaj Marine Le Pen ranije je komentarisao i američki predsjednik Donald Trump, koji je zabranu njenog političkog djelovanja opisao kao primjer korištenja pravosuđa za gušenje slobode govora, koristeći termin „lawfare“.
Istovremeno, ova epizoda dolazi u trenutku kada se u evropskim prijestolnicama sve češće izražava zabrinutost zbog odnosa Trumpove administracije prema stranim sudovima i sudijama. Posebnu pažnju izazvale su američke sankcije prema sudijama Međunarodnog krivičnog suda, među kojima je i francuski sudija Nicolas Guillou, uključen u postupak izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi.
Dodatne tenzije izazvao je i nedavni izvještaj njemačkog magazina Der Spiegel, prema kojem je State Department razmatrao mogućnost sankcionisanja sudija uključenih u prvostepeni postupak protiv Marine Le Pen. Nakon burnih reakcija u Francuskoj, visoki američki diplomata demantovao je te navode, ocijenivši ih kao „zastarjele i netačne“.
U širem kontekstu, administracija Donalda Trumpa nastoji graditi čvrste veze s nacionalističkim i antimigracijskim političkim opcijama širom Evrope, uključujući Njemačku, Poljsku i Mađarsku, predstavljajući takvu politiku kao borbu za slobodu govora i očuvanje tradicionalnih vrijednosti.
