CNN objavio sadržaj konverzacije američkog predsjednika i premijera Norveške.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump poručio je norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu da se više ne osjeća obaveznim „misliti isključivo o miru“, nakon što Norveški Nobelov komitet nije odlučio da mu dodijeli Nobelovu nagradu za mir.
U neuobičajenoj tekstualnoj poruci, o kojoj je prvi izvijestio PBS, a koju je potvrdio i zvaničnik iz ureda norveškog premijera, Trump je direktno povezao svoje višestruke prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom s činjenicom da mu Nobelova nagrada za mir nije dodijeljena, iako je, kako je naveo, „odavno zaslužuje“.
„S obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir za to što sam zaustavio osam ratova PLUS, više se ne osjećam obaveznim da mislim isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, ali sada mogu razmišljati i o onome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države“, napisao je Trump u poruci upućenoj Støreu.
Norveški premijer je naveo da je ovu poruku dobio kao odgovor na zajednički SMS koji su on i predsjednik Finske Alexander Stubb poslali Trumpu, u kojem su, kako je rekao, „prenijeli protivljenje najavljenom povećanju carina koje bi pogodile Norvešku, Finsku i još neke zemlje“.
Støre je u saopćenju istakao da je Trumpu „jasno objasnio ono što je opće poznato“, odnosno da Nobelovu nagradu za mir dodjeljuje nezavisni Norveški Nobelov komitet, a ne Vlada Norveške.
Trumpova poruka uslijedila je nakon što je zaprijetio uvođenjem dodatnih carina od 10 posto na robu iz više evropskih zemalja zbog njihovog protivljenja njegovom planu da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, autonomnu teritoriju u okviru Kraljevine Danske i članice NATO-a, počevši od 1. februara. Ove prijetnje izazvale su zabrinutost unutar NATO-a, saveza zasnovanog na principu kolektivne odbrane, suočenog s mogućnošću da jedna članica prijeti upotrebom sile protiv druge.
U istoj poruci Støreu, Trump je doveo u pitanje pravo Danske na Grenland.
„Danska ne može zaštititi tu zemlju od Rusije ili Kine, i zašto uopće imaju ‘pravo vlasništva’? Ne postoje nikakvi pisani dokumenti, samo to da je tamo prije stotina godina pristao neki brod, ali i mi smo tamo imali brodove“, naveo je Trump.
Grenland, ogromni arktički otok, uključen je u sastav Danske 1953. godine, u okviru procesa globalne dekolonizacije nakon Drugog svjetskog rata. Iako ima široku autonomiju, pitanja odbrane, sigurnosti i monetarne politike i dalje su u nadležnosti Danske.
Trump je u poruci dodatno istakao i svoju ulogu u NATO-u.
„Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegovog osnivanja, a sada NATO treba učiniti nešto za Sjedinjene Američke Države. Svijet nije siguran dok nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom“, napisao je Trump.
Iako su Sjedinjene Američke Države decenijama temelj euroatlantske sigurnosti i izdvajale znatno više sredstava za odbranu nego bilo koja druga članica NATO-a, brojne saveznice učestvovale su u američkim ratovima. Danska je, primjerice, izgubila 43 vojnika u Afganistanu nakon invazije 2001. godine.
Na konferenciji za novinare u Londonu, britanski premijer Keir Starmer naglasio je da je Danska „blizak saveznik“ Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, kao i „ponosna članica NATO-a koja je stajala rame uz rame s nama, uključujući i uz stvarnu ljudsku cijenu“.
Poruka Donalda Trumpa stigla je nakon što su Støre i Stubb upozorili američkog predsjednika na dodatne carine povezane s Grenlandom. „Vjerujemo da svi zajedno treba da radimo na smirivanju situacije i deeskalaciji – jer se oko nas dešava previše toga i moramo stajati zajedno“, poručili su nordijski lideri, prema navodima iz ureda norveškog premijera.
Norveški Nobelov komitet dodijelio je Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu Maríji Corini Machado, liderici demokratske opozicije u Venecueli. Ona je prošle sedmice, prilikom susreta s Trumpom u Vašingtonu, poklonila svoju medalju američkom predsjedniku, što je Trump opisao kao „divan gest uzajamnog poštovanja“.
U međuvremenu, trojica američkih kardinala – Robert McElroy iz Vašingtona, Blase Cupich iz Čikaga i Joseph Tobin iz Newarka – objavili su rijetku zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na „istinski moralnu vanjsku politiku“ Sjedinjenih Američkih Država, pozivajući se na aktuelna dešavanja u Venecueli, Ukrajini i na Grenlandu.
„Odbacujemo rat kao instrument uskih nacionalnih interesa i proglašavamo da se vojna akcija mora posmatrati isključivo kao posljednje sredstvo u ekstremnim situacijama“, naveli su kardinali.
U saopćenju su citirali i nedavno obraćanje pape Lava XIV u Vatikanu o „stanju svijeta“, u kojem je upozorio da se „žar za ratom širi“ te da je princip uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, koji je zabranjivao državama da krše granice drugih, „potpuno potkopan“.
Kardinali su istakli da se „moralna uloga“ Sjedinjenih Američkih Država u svijetu sada nalazi „pod povećalom“, dok se pokušaji izgradnje mira „svode na stranačke kategorije koje potiču polarizaciju i destruktivne politike“.
