Troškovi proizvodnje struje mogli bi pasti za skoro 60 posto

Istovremeno, ubrzanje elektrifikacije grijanja, saobraćaja i industrije neophodno je kako bi se osigurala čista i konkurentna budućnost Evrope.

Povećanje obima korištenja obnovljivih izvora energije širom Evropske unije moglo bi smanjiti troškove proizvodnje električne energije, poboljšati energetsku nezavisnost i podržati prelazak ka čistoj industriji, navodi se u izvještaju Evropske agencije za zaštitu okoliša (EEA).

Istovremeno, ubrzanje elektrifikacije grijanja, saobraćaja i industrije neophodno je kako bi se osigurala čista i konkurentna budućnost Evrope.

Izvještaj EEA „Obnovljivi izvori, elektrifikacija i fleksibilnost – za konkurentnu transformaciju energetskog sistema EU do 2030. godine“ pokazuje da je Evropska unija već pokazala sposobnost da se odrekne fosilnih goriva, pri čemu su emisije ugljen-dioksida u sektoru električne energije značajno smanjene posljednjih decenija. U poređenju s tim, napredak u dekarbonizaciji grijanja i saobraćaja, gdje dominira potrošnja gasa i nafte, je sporiji.

Kako navodi EEA, 2022. godine više cijene gasa udvostručile su troškove uvoza energije u EU, dovodeći ih do 4 posto BDP-a. Izvještaj naglašava da obnovljivi izvori energije, posebno solarna i energija vjetra, nude održiv put ka većoj energetskoj nezavisnosti.

Ulaganjem u domaću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uz snažnije napore za poboljšanje energetske i resursne efikasnosti, kako se navodi, države članice mogu zamijeniti uvoz nestabilnih fosilnih goriva dostupnim, jeftinijim i čišćim izvorima energije.

Izvršna direktorica EEA Lena Ila-Mononen kaže da ovo nije samo pitanje postizanja klimatskih ciljeva.

“Prelazak na više obnovljivih izvora energije i elektrifikaciju je prilika za smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva. To bi smanjilo veleprodajne cijene električne energije na srednji rok i ojačalo otpornost i stratešku autonomiju Evrope u sve neizvjesnijem geopolitičkom kontekstu”, izjavila je ona.

Uštede pri proizvodnji struje i tri hitna prioriteta

Analiza evropske mreže, usmjerena ka budućnosti, pokazuje da bi varijabilni troškovi proizvodnje struje u EU mogli pasti i do 57 posto u poređenju s nivoima iz 2023. godine, ukoliko se dostignu ciljevi za obnovljive izvore i energetsku efikasnost do 2030.

Dugoročno gledano, kako navode, ovo bi moglo rezultirati nižim potrošačkim cijenama, dok će kratkoročno uštede vjerovatno biti barem djelimično nadoknađene investicijskim potrebama za fleksibilnijom evropskom mrežom i drugim nacionalnim troškovima.

U tom smislu, izvještaj ukazuje na obnovljive izvore i elektrifikaciju kao put ka većoj energetskoj nezavisnosti Evrope i ka održavanju stabilnih cijena energije, suzbijanjem uticaja uvoznog gasa na određivanje cijena.

Da bi se iskoristile prednosti, izvještaj EEA identifikuje tri hitna prioriteta:

Oslobađanje kapitala za obnovljive izvore: Električni kapacitet iz obnovljivih izvora mora porasti na 77% ukupno instaliranih kapaciteta do 2030. godine (u poređenju s više od 50% koliko je danas). Privlačni fiskalni i regulatorni okviri mogli bi podržati veći nivo kratkoročnih investicija.

Udvostručenje sistemske fleksibilnosti sistema: Pametne, međusobno povezane mreže, odaziv na potražnju i rješenja za skladištenje energije moraju se brzo razvijati kako bi energetski sistem ostao u stalnoj ravnoteži.

Jačanje koordinacije na nivou EU: Prekogranična saradnja u oblasti infrastrukture i planiranja je neophodna kako bi se uravnotežile regionalne razlike, smanjila neefikasnost i maksimizirala otpornost evropskog energetskog sistema.

Elektrifikacija grijanja domova i industrije, koju pokreću toplotne pumpe i obnova energetski neefikasnih zgrada, biće ključna za postupno ukidanje fosilnih goriva već u kratkom roku, navodi se u izvještaju.

U industriji će to podstaći dodatno smanjenje emisija, a u sektoru saobraćaja povećano korištenje električnih vozila, u kombinaciji s infrastrukturom za pješačenje, biciklizam i javni prevoz.

Izvještaj također podstiče države članice da koordiniraju politike i tehnološke planove. To će zahtijevati usklađivanje poreskih signala i cijena u cijelom energetskom sistemu i postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva, koje su, kako ističu, dostigle rekordne nivoe u periodu 2022–2023.