"Trojka više ne postoji, sada je abdejtovana u Četrnaestorku..."

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, govorio je o globalnim sukobima, ulozi velikih sila, ekonomskim posljedicama kriza, ali i unutrašnjim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, uz jasnu poruku da je povratak diplomatiji jedini izlaz iz sve opasnijih međunarodnih tenzija.

Trump pred vratima Sarajeva, a politička neizvjesnost ključa u Sarajevu. Milijarde u igri između plinovoda i prijateljskih susreta u Bakincima. Sjedi li američki faktor na dvije stolice?

Šta je na papiru sarajevskih, a šta banjalučkih lobista? Državne institucije u mrtvom čvoru dok sve trese izborna groznica. U čijim rukama je lijek ili za ovaj virus nema lijeka? Gost Plenuma bio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde.

Na samom početku naglasio je da je prioritet cijelog svijeta smirivanje sukoba i zaustavljanje stradanja civila.

„Svi prije svega želimo da se pregovori i razgovori vrate na diplomatske stolove. Ne želimo gledati stradanje civila, posebno u ovako osjetljivim regijama. Ovakvi sukobi, pogotovo kada su uključene velike sile, nose mnogo veći rizik nego bilo koji drugi ratovi koje smo gledali širom svijeta“, rekao je Konaković.

Posebno je upozorio na opasnost širenja sukoba i potencijalne katastrofalne posljedice.

„Ta mogućnost nuklearne katastrofe, koja u ovakvim okolnostima nije isključena, čini situaciju dodatno opasnom. Jedna mala iskra može zapaliti cijeli region, a onda i šire – i to je ono što nas sve mora zabrinuti“, istakao je.

Govoreći o ekonomskim posljedicama, naglasio je da ratovi danas imaju globalne efekte.

„Ekonomski poremećaji koji nastaju kao posljedica ovih sukoba lančano se prenose na cijeli svijet. Cijene energenata, transport, trgovina – sve to trpi. Zato svi priželjkujemo smirivanje situacije, više razgovora i više kontakta među državama“, kazao je.

Ukazao je i na ulogu međunarodne diplomatije i posredovanja.

„Vidimo da postoje pokušaji posredovanja, uključujući i neke države koje pokušavaju biti most između sukobljenih strana. Ti napori ponekad daju rezultate, ali su još uvijek nedovoljni. Potrebno je mnogo više pritiska i volje da se obje strane dovedu za isti sto“, rekao je.

Govoreći o globalnom poretku, Konaković smatra da se on ne može brzo promijeniti.

„Ne vjerujem da se svjetski poredak može tako brzo promijeniti. Sjedinjene Američke Države su i dalje sila broj jedan kada govorimo o vojnim kapacitetima, ali vidimo i pojavu novih odnosa i balansiranja snaga“, istakao je.

Dodao je da se i unutar velikih sila vode rasprave o odgovornosti za sukobe.

„Zanimljivo je da dio američke javnosti i administracije sve češće postavlja pitanje ko je inicijator pojedinih sukoba. To pokazuje da ni unutar velikih sistema ne postoji jedinstven stav“, kazao je.

Posebno se osvrnuo na ljudsku dimenziju ratova.

„Rat uvijek najviše pogađa nevine ljude. Stradanja civila, uništavanje infrastrukture, dugoročne posljedice po društvo – to su stvari koje ostaju i nakon što rat formalno završi“, naglasio je.

Podsjetio je i na iskustvo Bosne i Hercegovine.

„Mi u Bosni i Hercegovini vrlo dobro znamo šta znači rat. Znamo koliko je teško nakon svega sjesti za sto i razgovarati s onima s kojima ste jučer bili u sukobu. Ali isto tako znamo da je to jedini put naprijed“, rekao je.

Govoreći o energetici, istakao je strateški značaj ključnih pravaca.

„Svaka nestabilnost u regijama kroz koje prolaze ključni energetski putevi ima ogroman utjecaj na globalnu ekonomiju. To se posebno odnosi na promet energenata, gdje i najmanji poremećaj može izazvati velike posljedice“, kazao je.

Naglasio je da stabilnost mora biti zajednički cilj.

„Interesi svih država trebaju biti mir, stabilnost, ekonomija i prosperitet. Bez toga nema napretka ni za jednu zemlju“, rekao je.

U drugom dijelu obraćanja, Konaković se osvrnuo na političke odnose u Bosni i Hercegovini, uključujući i posjetu Donalda Trumpa Jr.

„Mi smo za tu posjetu znali unaprijed. Jasno nam je da postoje određene lobističke aktivnosti i da one nisu bezopasne. To su procesi koje pažljivo pratimo“, rekao je.

Elmedin Konaković je također u emisiji Plenum na FTV-u kazao da Trojka praktički više ne postoji. Sada je abdejtovana u Četrnaestorku.

Dodao je da takve posjete mogu imati i pozitivne aspekte.

„Dolazak Donalda Trumpa Juniora u Bosnu i Hercegovinu, konkretno u Banju Luku, pokazuje određene trendove. Vidjeti takvu vrstu međunarodnog interesa može biti pozitivno, ali se mora pažljivo analizirati kontekst“, kazao je.

Posebno je naglasio promjenu retorike u političkim krugovima.

„Zanimljivo je da u takvom okruženju niko nije spominjao secesiju, zatvaranje OHR-a ili slične teme. To pokazuje koliko međunarodni faktor može utjecati na politički diskurs“, istakao je.

Govorio je i o značaju stranih investicija, posebno američkih.

„Naš cilj je od početka bio da kroz ekonomsku saradnju, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, stabiliziramo odnose u Bosni i Hercegovini. Kada imate ozbiljan kapital, prostor za političke avanture se značajno smanjuje“, rekao je.

Dodao je da se globalna situacija brzo mijenja.

„Danas se stvari mijenjaju iz sata u sat. Vrlo je teško pratiti sve te promjene i donositi dugoročne zaključke, jer se odnosi među državama stalno redefiniraju“, kazao je.

Na kraju je jasno definisao poziciju Bosne i Hercegovine.

„Bosna i Hercegovina ne treba slijepo pratiti bilo koga. Naš zadatak je da štitimo vlastite interese, gradimo stabilnost i tražimo partnerstva koja će donijeti korist našim građanima“, zaključio je Konaković.