Sve gore u Trumpovoj Americi: Cijene divljaju, berze u padu!

"Nemamo dodatnu jasnoću o vremenskom okviru, a upravo to je tržište očekivalo".

Američka berza zabilježila je pad i pojačanu volatilnost nakon obraćanja predsjednika Donalda Trumpa o ratu u Iranu, dok su cijene nafte naglo porasle, dodatno povećavajući zabrinutost investitora zbog produženog sukoba i globalnih ekonomskih posljedica.

Prema podacima s tržišta, terminski indeksi na Wall Streetu zabilježili su značajan pad neposredno nakon govora. Dow Jones futures pali su za više od 600 poena, dok su S&P 500 i Nasdaq također zabilježili gubitke između 1 i gotovo 2 posto.

Istovremeno, tržište nafte reagovalo je suprotno – cijene su naglo porasle zbog straha od poremećaja u snabdijevanju. Američka sirova nafta (WTI) skočila je i do 12 posto, dok je Brent nafta dostigla nivoe iznad 109 dolara po barelu.

Trump je u obraćanju naveo da su vojni ciljevi “blizu ostvarenja”, ali je istovremeno najavio nastavak napada u naredne dvije do tri sedmice, što je dodatno uznemirilo tržišta koja su očekivala jasniji signal deeskalacije.

Investitori su upravo izostanak konkretne strategije izlaska iz sukoba označili kao ključni razlog negativne reakcije.

– Nemamo dodatnu jasnoću o vremenskom okviru, a upravo to je tržište očekivalo – navode analitičari, upozoravajući da će produženi sukob držati tržišta pod pritiskom i povećavati rizik.

Reakcije su bile vidljive i na globalnim tržištima, gdje su dionice pale, dok je dolar ojačao kao sigurna valuta u vrijeme krize.

Dodatni faktor nestabilnosti predstavlja zatvaranje Hormuškog moreuza, jedne od ključnih ruta za transport nafte, što povećava strah od inflacije i nestašica energenata na svjetskom nivou.

Analitičari upozoravaju da kombinacija rasta cijena nafte i pada dionica ukazuje na rastuću zabrinutost zbog mogućeg scenarija stagflacije, u kojem bi visoka inflacija bila praćena usporavanjem ekonomskog rasta.

Tržišta su prethodnih dana bilježila rast na osnovu očekivanja brzog završetka sukoba, ali je Trumpov govor preokrenuo raspoloženje investitora, vraćajući fokus na rizike produženog rata i njegove posljedice po globalnu ekonomiju.