U Zaporižji su ruske snage pogodile civilnu infrastrukturu.
Rusija je tokom noći izvela masovni napad projektilima i dronovima na Kijev i druge ukrajinske gradove, koristeći teške bombardere. Zračna uzbuna oglašena je širom zemlje, pa čak i u regijama udaljenim od prve linije fronta.
Prema ukrajinskim medijima, pet ruskih bombardera Tu-95 poletjelo je s aerodroma Olenja u Murmanskoj oblasti oko 1:45 po lokalnom vremenu. Nedugo zatim, oko 2:25, Kijevska gradska vojna uprava upozorila je na lansiranje bombardera MiG-31K, što je izazvalo uzbunu širom zemlje. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo kasnije je izvijestilo da su oko 3:52 uočena nova polijetanja Tu-95 bombardera iz baze Engels. Tokom noći više ukrajinskih regija bilo je pod napadom dronova tipa Shahed, a eksplozije su zabilježene u Kijevu, Zaporižji, Hmeljnickoj oblasti i Sumiju.
U Kijevu je djelimično uništena peterospratnica, a oštećena je i stambena infrastruktura u više okruga. Načelnik Kijevske vojne uprave Timir Tkačenko potvrdio je da su stradale i nestambene zgrade, kao i brojna vozila. Gradonačelnik Vitalij Kličko saopštio je da je najmanje pet osoba povrijeđeno i hospitalizirano, uz apel građanima da ostanu u skloništima jer projektili i dalje padaju na grad. U okolini Kijeva u nekoliko domova i zgrada izbili su požari, a u gradu Fastivu povrijeđeno je pet radnika pekare koja je zapaljena tokom udara.
U Zaporižji su ruske snage pogodile civilnu infrastrukturu. Prema riječima guvernera Ivana Fedorova, oštećeno je devet kuća, 14 zgrada, jedna škola i proizvodni pogoni. Tokom dva napada ranjeno je pet osoba. Vršiteljica dužnosti načelnice gradskog vijeća Regina Kharchenko nazvala je napade „neljudskom žeđu za patnjom“, ističući da među ruševinama gore fotografije, dječje igračke i knjige.
Eksplozije su odjeknule i u Hmeljnickoj oblasti, gdje je djelovala protuzračna odbrana, ali prema prvim informacijama nije bilo žrtava. Kao odgovor na napade, Poljska je podigla svoje borbene avione, dok je zračni prostor iznad Lublina i Rzeszowa privremeno zatvoren zbog „neplaniranih vojnih aktivnosti“. Incidenti se događaju u trenutku kada ruski dronovi i avioni sve češće ulaze u zračni prostor NATO-a, što podiže stepen pripravnosti u savezu. Rusija je intenzivirala zračne napade tokom proljeća i ljeta 2025., a zvaničnici upozoravaju da bi s dolaskom hladnijih mjeseci mogli biti usmjereni na energetsku infrastrukturu.
Ovaj udar uslijedio je nakon sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Trump je izjavio da je Ukrajina „u poziciji da se bori i povrati cijelu svoju teritoriju uz podršku EU“. Također je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da je „nezadovoljan onim što Rusija radi“ i da mu se „ne sviđa što Putin ubija ljude bez razloga“. Ipak, do sada nije uveo nove američke sankcije protiv Rusije.
Nakon novih povreda zračnog prostora NATO zemalja, ponovno su se pojavili pozivi za „zatvaranje neba“ nad Ukrajinom. Ovi incidenti natjerali su evropske zemlje na dodatni oprez i otvorili pitanje sposobnosti saveza da odgovori na ruske prijetnje. NATO je već pokrenuo misiju „Istočna straža“, a rasprave o zatvaranju ukrajinskog neba ponovo su u toku.
