Strah od trgovinskog sukoba sa SAD-om potresa špansku ekonomiju

Kompanije i regionalne vlasti pripremaju se za moguće američke sankcije nakon političkog spora oko rata u Iranu

Španski poslovni sektor s oprezom prati zaoštravanje odnosa između Madrida i Vašingtona, nakon što je vlada premijera Pedra Sáncheza odbila dozvoliti američkim vojnim avionima da koriste zajedničke vojne baze u Španiji za napade na Iran. Taj potez otvorio je politički sukob koji bi mogao prerasti u ozbiljan ekonomski spor između dvije zemlje.

Američki predsjednik Donald Trump i ministar finansija Scott Bessent ranije ove sedmice zaprijetili su potpunim prekidom trgovinskih odnosa sa Španijom kao odgovor na odluku Madrida. Iako je Španija dio jedinstvenog evropskog tržišta koje funkcioniše kao zajednički trgovinski blok od 27 država, kompanije u zemlji pokušavaju procijeniti kakve bi posljedice eventualne američke mjere mogle imati.

Posebnu zabrinutost izaziva energetska zavisnost. Sjedinjene Američke Države su najveći snabdjevač Španije fosilnim gorivima. Više od 15 posto španskog uvoza nafte prošle godine dolazilo je iz SAD-a, dok je u januaru čak 44 posto uvoza ukapljenog prirodnog gasa poticalo iz Amerike. U trenutku rasta cijena energije zbog rata na Bliskom istoku, prekid takvog snabdijevanja mogao bi imati ozbiljne posljedice.

Iako američko tržište čini manje od pet posto ukupnog španskog izvoza, pojedine industrijske regije bile bi znatno pogođene. Među njima je i Baskija, snažan industrijski centar zemlje.

“Otprilike osam posto našeg izvoza ide direktno u Sjedinjene Države. Moramo vidjeti kako bi se eventualna promjena politike primijenila, ali sve što bi uticalo na energetski ili automobilski sektor, kao i na mašinsku industriju, čelik i aluminij, bilo bi razlog za zabrinutost”, rekao je šef vanjskih poslova baskijske vlade Ander Caballero.

On je upozorio da su proizvodi iz te regije dio širih evropskih industrijskih lanaca u kojima učestvuju velike kompanije iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije. “Iako su Sjedinjene Države tek naš četvrti najveći trgovinski partner, potencijalni udar mogao bi iznositi i do milijardu eura”, rekao je Caballero.

Predsjednik Baskije Imanol Pradales sazvao je hitni sastanak regionalne grupe za odbranu industrije kako bi se koordinirale mjere zaštite od mogućih ekonomskih posljedica sukoba na Bliskom istoku i američkih trgovinskih mjera. Ta grupa osnovana je prije godinu dana kako bi ublažila uticaj američkih carinskih politika.

“Baskija ne može kontrolirati globalne geopolitičke okolnosti, ali možemo brzo reagirati kako bismo zaštitili našu industriju. Brzina naše reakcije odredit će razmjere posljedica”, rekao je Pradales.

Strah u poslovnim krugovima dodatno podstiče činjenica da Vašington raspolaže širokim spektrom ekonomskih instrumenata. Osim carina, američka administracija već je koristila sankcije i ograničenja pristupa dolaru kao sredstvo političkog pritiska na druge države.

Takva mogućnost posebno brine bankarski sektor. Najveća španska banka Santander nedavno je postigla dogovor o kupovini američke finansijske institucije Webster Financial Corporation u vrijednosti od 12,2 milijarde dolara. Taj posao mogao bi Santander svrstati među deset najvećih američkih banaka za maloprodajno i komercijalno bankarstvo, ali bi pogoršanje odnosa između Madrida i Vašingtona moglo zakomplikovati dobijanje regulatornih odobrenja.

Predsjednica uprave banke Ana Botín pokušala je smiriti investitore, naglašavajući da treba gledati dugoročno. Iako je priznala da je trenutna situacija “izvanredna”, poručila je da trgovina između dvije zemlje i dalje funkcioniše.

“Španija i Sjedinjene Države imaju izvanredne odnose već stoljećima”, rekla je Botín, podsjećajući na historijsku finansijsku podršku španske krune američkoj borbi za nezavisnost.

Dio analitičara smatra da bi američke prijetnje mogle ostati samo politička retorika. Prema popularnom tumačenju na finansijskim tržištima, američki predsjednik često odustaje od najavljenih ekonomskih mjera kada bi one mogle nanijeti štetu i američkoj ekonomiji.

Profesor ekonomije i međunarodnih odnosa José Manuel Corrales ocjenjuje da strategija španske vlade da ostane čvrsta može biti efikasna.

“Vidjeli smo da takav pristup funkcioniše u odnosima s Kanadom, Meksikom i Kinom. Politički gledano, to ide u korist španske vlade koja sada dobija pohvale jer se suprotstavila pritiscima i jasno rekla ‘ne’ ovom ratu”, rekao je Corrales.

On ipak upozorava da bi produženi sukob na Bliskom istoku mogao imati šire posljedice za ekonomiju. Španska privreda je 2025. godine rasla 2,8 posto, a i ove godine očekuje se rast veći od dva posto, ali bi rast inflacije i poremećaji na tržištu energije mogli ugroziti taj trend.

“Istina je da bismo mogli biti suočeni s krizom koja će imati značajne reperkusije”, rekao je Corrales. “Ovaj rat već ima posljedice za američku ekonomiju, ali će i američka administracija prije ili kasnije morati platiti cijenu štete koju je nanijela globalnoj ekonomiji.”