Tokom izraelskog rata u Gazi, Srbija je nastojala da javno izbjegne političko uplitanje u sukob, pri čemu je Beograd zadržao relativno neutralnu poziciju u cilju očuvanja odnosa.
Srbija ima veze sa Izraelom, a istovremeno ne želi da se na međunarodnoj sceni predstavlja kao neko ko podriva palestinske interese, kažu analitičari za Al Jazeeru.
Razumijevanje jedinstvene perspektive balkanske zemlje na odnose Izrael-Palestina zahtijeva izvjesno razumijevanje historije 20. vijeka.
Srbi i Jevreji - Izraelci dijele identitet kao žrtve Holokausta. Beograd je također povezan sa Palestincima i arapskim državama kroz historijsku ulogu Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih. I 1967. godine Jugoslavija je pokazala solidarnost sa Egiptom i Sirijom prekinuvši diplomatske odnose sa Izraelom i nikada ih nije obnovila sve do raspada Jugoslavije.
Od raspada Jugoslavije početkom 1990-ih, Srbija je bila ponosna na svoje prijateljske odnose sa Izraelom, kao i sa Palestincima. U međuvremenu, Beograd ima evidenciju da je glasao za Palestinu u Ujedinjenim nacijama i da podržava rješenje o dvije države.
Ali srpsko-izraelske veze su porasle u brojnim domenima posljednjih godina, i izgledaju sve toplije tokom rata.
Portal Balkan Insight je u srijedu izvijestio da je glavni srbijanski trgovac oružjem u državnom vlasništvu, Yugoimport-SDPR, prošlog mjeseca izvezao oružje u vrijednosti od 14 miliona eura u Izrael, pozivajući se na podatke carine.
Balkanska istraživačka mreža (BIRN) je 12. marta izvijestila da je Srbija poslala najmanje dvije velike pošiljke oružja ili municije u Izrael od napada Hamasa u oktobru 2023. "uprkos velu tajne koji pokriva poslove".
Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC), rekao je za Al Jazeeru da su ove pošiljke vjerovatno bile dio prethodnog aranžmana.
"Klauzula o tajnosti postoji vjerovatno da spreči kvarenje imidža Srbije, u smislu da bi se mogla protumačiti kao podrška izraelskom ratu protiv Hamasa", rekao je on.
Izrael je započeo svoj najnoviji i najsmrtonosniji napad na Gazu nakon 7. oktobra, kada je Hamas, palestinska grupa koja upravlja gusto naseljenim pojasom, napala južni Izrael, ubivši 1.139 ljudi i zarobljevši više od 200 Izraelaca. Neki zarobljenici su od tada oslobođeni, drugi su umrli, a desetine su i dalje zadržane. U Gazi je Izrael ubio više od 33.000 ljudi, među njima skoro 14.000 djece.
Posljednjih sedmica, svjetski lideri oštro su kritizirali vojno ponašanje Izraela dok broj civilnih žrtava raste, dok njegov naveden cilj slamanja Hamasa ostaje nedostižan.
Napominjući da je Beograd bio najveći snabdjevač oružjem Izraelu – drugi poslije Vašingtona – tokom perioda 2004.- 2007., Lily Lynch, spisateljica spoljnih poslova koja pokriva zapadni Balkan, smatra izveštaj BIRN-a "neiznenađujućim".
"Ova vijest ukazuje na nešto više od potpunog odsustva u Beogradu bilo kakvih principa, vrijednosti ili ideologije, zajedno sa spremnošću da proda oružje bilo kome bez ikakvog pitanja", rekla je za Al Jazeeru.
"Kao dodatni bonus, prodaja oružja Srbije – ne samo Izraelu već i Ukrajini – takođe šalje tihu, ali moćnu poruku važnim ljudima u Vašingtonu, bilo [lobistima], diplomatama ili zakonodavcima, a to je: 'Mi smo suštinski partner Zapadu na Balkanu; dok naši susjedi mogu ponuditi retoričku podršku Ukrajini i Izraelu, mi nudimo nešto konkretno', dodala je.
U 2020. odnosi Srbije sa Izraelom ušli su u težak period.
U to vrijeme, administracija tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nastojala je da "normalizira" odnose Srbije i Kosova, istovremeno se zalagala za to da Srbija premesti svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jeruzalem i doda Izrael na listu zemalja koje priznaju nezavisnost Kosova.
Beograd je objasnio da bi izraelsko priznanje Kosova rezultiralo ostankom ambasade Srbije u Tel Avivu, što se dogodilo nakon što je Izrael priznao nezavisnost Kosova. Beograd je bio toliko uznemiren da je degradirao diplomatske odnose sa Izraelom.
Prošle godine, međutim, Srbija i Izrael su počeli da popravljaju ograde.
U julu 2023., izraelski ministar inostranih poslova Eli Koen posjetio je Beograd kao prvi šef diplomatije Tel Aviva koji je to učinio u 14 godina. Tokom svog putovanja, Koen je izjavio da su odnosi njegove zemlje sa Srbijom "vratili na pravi put" pošto je pohvalio "najbližeg saveznika" Izraela na Balkanu.
"Srbija je od oktobra 2023. nastavila da vodi postojeću politiku u cilju obnavljanja prijateljskih odnosa sa Izraelom", objasnila je Lynch.
"Spoljna politika Srbije prema Izraelu bila je prijateljska, ali i donekle suzdržana. Beograd je svakako bio prigušeniji u pogledu podrške Izraelu nego većina zapadnih zemalja", dodala je ona.
Napori Srbije da zadrži svoje pozitivne odnose s Izraelom na niskom nivou usred rata u Gazi odražavaju "želju Beograda da održi prijateljske odnose sa takozvanim 'globalnim jugom' gdje Beograd računa na podršku mnogih zemalja koje još uvijek odbijaju da priznaju nezavisnost Kosova", navodi Lynch.
"Kada se dogodio napad Hamasa, Srbija ga je osudila i okvalifikovala kao teroristički čin. Međutim, Beograd je bio oprezan sa riječima i nije želio da politički izabere ni jednu [stranu] u sukobu. [Ministar inostranih poslova Ivica Dačić] je čak izjavio da su i Palestina i Izrael prijatelji Srbije i da Beograd ne želi da bude politički uključen", rekao je Novaković iz ISAC-a za Al Jazeeru.
Reakcija Beograda na upad predvođen Hamasom i izraelski rat u Gazi koji je uslijedio temelji se na tradicionalno dobrim odnosima [Srbije] – i sa Izraelom i s Palestinom, rekao je za Al Jazeeru Bodo Weber, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije.
"Svojim glasačkim učinkom u UN, Beograd je s jedne strane direktno osudio Hamasov napad. S druge strane, Srbija je naknadno stala na stranu zapadnih i drugih zemalja pozivajući na prekid vatre u Gazi, koju je Izrael odbio, a istovremeno je intenzivirala kontakte Beograda i Tel Aviva u cilju održavanja dobrih odnosa.
U međuvremenu, Srbija i druge balkanske zemlje svjesne su potencijalnih sigurnosnih i geopolitičkih rizika koji bi mogli proisteći iz rata u Gazi.
Prema riječima Vuka Vuksanovića, višeg istraživača u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, potencijalne ranjivosti uključuju moguću "radikalizaciju" muslimanskih zajednica jugoistočne Evrope, prelivanje tenzija sa Bliskog istoka na region i još jednu izbjegličku krizu.
Novaković je ukazao na "mogućnost" napada na utakmicama u kojima učestvuju izraelski timovi.
"Ilustracije radi, dva izraelska fudbalska kluba je trebalo da imaju i evropske utakmice u Srbiji, ali je ovaj aranžman otkazan, vjerovatno iz sigurnosnih razloga", rekao je on.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije ideološki vođa.
Poznat je po tome što oportunistički mijenja vanjsku politiku Beograda kao odgovor na međunarodna dešavanja.
Prije četiri godine Vučić se obratio na godišnjoj konferenciji Američko-izraelskog komiteta za odnose sa javnošću (AIPAC) u Vašingtonu kako bi ojačao položaj Srbije u glavnom gradu SAD.
"Srbija je koristila Izrael da dobije pristup izraelskim lobističkim grupama i, samim tim, da se približi Trumpovoj administraciji", rekao je Vuksanović. "Nema sumnje da Srbija ponovo pokušava da dobije zaštitu Izraela u Vašingtonu i da je iskoristi kao prečicu za jače partnerstvo sa SAD pod [potencijalnim] novim Trumpovim predsjedništvom.
Ako Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima u novembru, veze Beograda sa Tel Avivom mogle bi da ojačaju.
"Ako se srpsko-izraelski odnosi produbljuju u narednom periodu, pretpostavljam da bi to imalo... veze sa iščekivanjem nove Trumpove administracije i istovremenim jačanjem veza među globalnom populističkom desnicom, koja uključuje vatreno proizraelsku zemlje poput Mađarske [Viktora] Orbana, jednog od najbližih saveznika Srbije", rekla je Lynch.
