Slovenija: Premijer predlaže referendum o izlasku iz NATO

"Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u Savezu i plaćamo članarinu, ili izlazimo iz NATO-a. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije".

Nakon odluke Državnog zbora, koji je ubjedljivo podržao konsultativni referendum o povećanju izdvajanja za odbranu, Pokret za slobodu najavljuje prijedlog za konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, jer je to stvarno pitanje na koje građani moraju odgovoriti. Najavili su da će prijedlog podnijeti sljedeće sedmice.

"Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u Savezu i plaćamo članarinu, ili izlazimo iz NATO-a. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije", objavio je na X mreži lider Svobode i premijer Robert Golob.

Podsjetio je da je odluku "o novom besmislenom referendumu" u Narodnoj skupštini donijela "koalicija SDS-a, NSi-ja i SD-a". Svoboda će svoju referendumsku inicijativu podnijeti "kako bi otklonila svaku sumnju u istinsku volju naroda".

Slično tome, u svojoj prvoj reakciji nakon glasanja u Narodnoj skupštini, šefica poslaničke grupe stranke, Nataša Avšič Bogovič, iznijela je sličnu poentu. Prema njenim riječima, kako bi osigurali da referendum, koji će poreske obveznike koštati približno sedam miliona eura, "ne zvuči prazno", odlučili su da građane pitaju o "jedinom iskrenom i smislenom pitanju za našu zemlju u ovom trenutku". "Sve ostalo je gruba obmana i obmana svih koji su danas glasali za ovaj referendum ", bila je oštra.

Istovremeno, ocijenila je da bi odgovor na referendumsko pitanje bio "vrlo težak", jer je obmanjujući i može dati vrlo različite odgovore. Pitanje će glasiti: Da li ste za to da Slovenija poveća izdvajanja za odbranu tako da 2030. godine dostignu tri posto BDP-a godišnje, što je trenutno približno 2,1 milijardu eura.

"Ako je odgovor ne, to znači da možemo biti za manje ili više od tri posto, baš kao i opozicija. A danas se o referendumu glasalo uz podršku SDS-a, NSi-ja, Levice i SD-a, odnosno neprincipijelne koalicije u Narodnoj skupštini", zaključila je.

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine, zastupnici su, sa 46 glasova za i 42 protiv, usvojili prijedlog o raspisivanju konsultativnog referenduma o povećanju obrambenih izdataka, koji je Narodnoj skupštini podnijela Ljevica. Bio je turbulentan i ujedno velika prekretnica, a prijedlog Ljevice na kraju su podržali Janšin SDS i Toninov NSi.

Svi zastupnici najveće vladine stranke, Svobode, bili su protiv toga. Kao rezultat toga, Svoboda namjerava predložiti konsultativni referendum o članstvu u NATO-u. Ulazak Slovenije u NATO podržalo je 66,08 posto birača na referendumu 2003. godine. Nakon dobrih 20 godina, podrška članstvu kreće se na nešto više od 50 posto.

Sam NATO također svake godine provjerava podršku građana u državama članicama u anketama javnog mnijenja. Posljednji izvještaj, objavljen prije godinu dana, pokazuje da se Slovenija nalazi na samom dnu država članica po podršci ostanku članstva u NATO-u. Ali to je i dalje iznosilo 58 posto, dok bi 11 posto ispitanika glasalo za izlazak Slovenije iz NATO-a. U to vrijeme, 31 posto je bilo neodlučno. Ako se ovo drugo ne uzme u obzir, prošle godine je 66 posto ispitanika podržalo ostanak u NATO-u.

Na nivou NATO-a u cjelini, podrška članstvu u državama članicama iznosila je 70 posto, a isključujući neodlučne, iznosila je 84 posto.

Slovenija je također na dnu liste kada je u pitanju podrška izdvajanjima za odbranu, tačnije na pretposljednjem mjestu ispred Islanda. Prošle godine, 27 posto ljudi smatralo je da zemlja treba povećati izdvajanja za odbranu, 38 posto bilo je za održavanje potrošnje na trenutnom nivou, 23 posto smatralo je da potrošnju treba smanjiti, a 12 posto bilo je neodlučno.

Slovenija je postala članica NATO-a 29. marta 2004. godine, kao dio najvećeg proširenja u historiji NATO-a, zajedno s Bugarskom, Estonijom, Latvijom, Litvanijom, Rumunijom i Slovačkom.

Prošle godine, povodom 20. godišnjice, Anton Rop , koji je u vrijeme referendumske odluke o NATO-u bio premijer, podsjetio je na dilemu u odluci o održavanju referenduma o ulasku u EU i NATO, na koju su utjecali međunarodni događaji, predvođeni ratom u Iraku. Kako je rekao, bilo je teško procijeniti hoće li referendumi biti uspješni. Prema njegovim riječima, ulaskom u savez i uniju, Slovenija je krenula pravim putem i postala dio demokratskog svijeta.