Škrijelj ne može biti svjedok, već suoptuženik u predmetu protiv Ajanovića

Dokumentacija i odluke UNSA-a ukazuju na direktnu ulogu bivšeg rektora u nezakonitoj statusnoj promjeni koja je omogućila treći mandat dekana Stomatološkog fakulteta.

Redakciji portala Politicki.ba na email adresu dostavljen je opširan materijal u kojem se iznosi tvrdnja da bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj ne može imati status svjedoka u krivičnom predmetu protiv dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića, već da se, prema navodima i dostupnoj dokumentaciji, radi o saučesniku u krivičnim djelima za koja Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti Ajanovića.

U tekstu se podsjeća da je na ročištu za određivanje mjere pritvora Ajanoviću, njegova odbrana tvrdila kako je hapšenje povezano s njegovim svjedočenjem u parničnom postupku koji se pred Općinskim sudom u Sarajevu vodi po tužbi Sebije Izetbegović zbog poništenja magistarske diplome i oduzimanja akademskih zvanja. Prema toj tezi, Ajanović je u sudskom postupku naveo da je Komisiju za poništenje diplome formirao tadašnji rektor UNSA Rifat Škrijelj, i to, kako je tvrdio, u neformalnom ambijentu, te da je Komisiji lično davao upute i naredbe kako da se diploma poništi.

U dostavljenom materijalu navodi se da je upravo ova Ajanovićeva izjava dovela Škrijelja u izuzetno nepovoljnu poziciju, nakon čega je, kako se tvrdi, uslijedila ekspresna reakcija usmjerena protiv Ajanovića. Takav razvoj događaja tumači se kao otvoreni obračun dojučerašnjih saveznika, koji su godinama zajednički oblikovali ključne procese na Univerzitetu u Sarajevu. U tom odnosu, Ajanović je, prema navodima, imao plan da osigura treći mandat dekana Stomatološkog fakulteta, dok je Škrijelj imao politički zadatak da poništi diplomu Sebije Izetbegović, a u tom procesu su, kako se tvrdi, tijesno sarađivali.

Autor teksta posebno naglašava da se u javnosti zanemaruje ključna činjenica – da Ajanović krivična djela koja mu se stavljaju na teret ne bi mogao počiniti bez saučesništva i aktivne podrške Rifata Škrijelja. Zbog toga se ističe da Škrijelj u istrazi Tužilaštva Kantona Sarajevo ne bi trebao imati status svjedoka, već status osumnjičenog, odnosno saučesnika. Kao primjer se navodi slučaj prosvjetne inspektorice Dalile Hakalović, koja je u početnoj fazi imala status svjedoka, ali je kasnije postala osumnjičena u istom predmetu.

Tvrdnje o Škrijeljevoj ulozi, kako se navodi, potkrijepljene su dokumentacijom dostupnom na zvaničnoj internet stranici Skupštine Kantona Sarajevo, a koja se odnosi na donošenje odluke o provođenju statusne promjene unutar UNSA, kojom je izvršeno razdvajanje Stomatološkog fakulteta sa kliničkim centrom na dvije samostalne članice – Stomatološki fakultet i Stomatološki klinički centar. Skupština KS ovu odluku donijela je na nastavku 13. sjednice, održane 29. januara 2024. godine, a upravo na osnovu te odluke Ajanoviću je, kako se tvrdi, nezakonito omogućen treći mandat dekana.

Međutim, u tekstu se naglašava da Skupština takvu odluku ne bi mogla donijeti da prethodno Senat UNSA nije dao saglasnost na Elaborat o opravdanosti statusne promjene. Sjednicom Senata na kojoj je donesena ta odluka predsjedavao je upravo Rifat Škrijelj.

Na samoj sjednici Skupštine KS, kako se podsjeća, opozicioni zastupnici su upozoravali na brojne nepravilnosti u dostavljenoj dokumentaciji i samoj proceduri, ali su te primjedbe ignorisane. U tekstu se navodi da su, s obzirom na političku umreženost Ajanovića i Škrijelja u tom periodu, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk i predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić bili svedeni na ulogu pasivnih posmatrača.

Posebno se ukazuje na kršenja Statuta UNSA i Zakona o visokom obrazovanju. Statusnu promjenu je, prema navodima, inicirao lično dekan Ajanović svojom odlukom od 27. februara 2023. godine, a Nastavno-naučno vijeće Stomatološkog fakulteta istog dana je razmatralo i usvojilo njegov prijedlog, iako je riječ o obimnom elaboratu. To se u tekstu ocjenjuje kao dokaz da se radilo o unaprijed dogovorenom planu, u kojem članovi Vijeća nisu imali stvarnu ulogu u odlučivanju.

Dalje se navodi da je Senat UNSA, na 56. sjednici održanoj 29. marta 2023. godine, suprotno članu 36. Statuta, dao samo prethodnu saglasnost na elaborat, umjesto da ga usvoji, te da je odluku proslijedio Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade, potpuno isključivši Upravni odbor UNSA iz procedure. Time su, kako se tvrdi, prekršeni i Statut UNSA i Zakon o visokom obrazovanju, prema kojima je upravo Upravni odbor jedini nadležan za donošenje odluka o formiranju i ukidanju organizacionih jedinica Univerziteta.

U materijalu se zaključuje da je Rifat Škrijelj, kao predsjedavajući Senata i rektor UNSA, imao zakonsku obavezu da osigura zakonitost postupka, ali da je umjesto toga aktivno učestvovao u njegovom kršenju. Posebno se ističe da, prema Statutu UNSA, rektor imenuje dekana, što znači da bez Škrijeljevog potpisa i bez provedene statusne promjene Ajanović nikada ne bi mogao dobiti treći mandat.

Iz svega navedenog, kako se navodi u tekstu dostavljenom redakciji, proizlazi zaključak da Muhamed Ajanović krivična djela za koja se tereti nije mogao počiniti samostalno, te da je uloga Rifata Škrijelja bila ključna i odlučujuća. Zbog toga se ocjenjuje nelogičnim da Škrijelj danas ima status svjedoka, a ne osumnjičenog, uz napomenu da se istraga i dalje vodi i da je realno očekivati proširenje odgovornosti i na bivšeg rektora UNSA.