Skoro 500 ubijenih na Kosovu ne može biti identificirano

Međunarodna komisija za nestale osobe u Hagu uspjela je izdvojiti DNK iz posmrtnih ostataka 469 osoba, ali oni nisu usklađeni ni sa jednim referentnim uzorkom od rođaka nestalih osoba na Kosovu. Još jedan problem za vlasti na Kosovu je što komisija nije uspjela izdvojiti DNK profile iz 1.621 posmrtnog ostatka zbog degradacije i starosti.
Zbog starosti i oštećenja, 1.621 posmrtni ostatak, za koji se sumnja da pripada žrtvama nedavnog rata na Kosovu, nije identifikovan već 27 godina, piše kosovski list Koha.

Uzorci poslani Međunarodnoj komisiji za nestale osobe u Hagu na DNK analizu nisu dali nikakav genetski profil.

Međutim, ova komisija je za KOHA-u rekla da neuspjeh u ekstrakciji DNK ne znači kraj procesa identifikacije.

„Slučaj nestale osobe – što znači skup ljudskih ostataka – može se testirati više puta. Različite kosti ili zubi mogu bolje sačuvati DNK, a naučnici također mogu koristiti poboljšane metode tokom vremena. To znači da se na istoj osobi može izvršiti nekoliko pokušaja, tako da neuspjeh samo ukazuje na to da taj određeni uzorak nije dao upotrebljivu DNK – ne da je identifikacija nemoguća“, navodi se u odgovoru Komisije.

Antropolog na Institutu za sudsku medicinu, Ditor Haliti, procjenjuje da su mnogi uzorci spaljeni ili fragmentirani do te mjere da je teško izdvojiti DNK. Ali se nada da će tehnološki napredak omogućiti ponovno testiranje.

„Međutim, tokom pregleda posmrtnih ostataka koji su još uvijek neidentifikovani, odlučili smo da ponovo pošaljemo ove uzorke koji su spaljeni ili fragmentirani, uzimajući u obzir da je tehnologija napredovala, posebno u ekstrakciji DNK profila, tako da se nadamo da ćemo s napretkom tehnologije moći ponovo testirati ove uzorke i pokušati izdvojiti DNK profile“, rekao je Haliti.

Još jedan problem za vlasti na Kosovu je to što je u laboratorijama komisije u Hagu izdvojen DNK 469 osoba, ali se oni nisu podudarali ni sa jednim referentnim uzorkom od porodica nestalih osoba.

Svi ovi posmrtni ostaci pohranjeni su u mrtvačnici Instituta za sudsku medicinu.

Prema riječima antropologa Halitija, veliki dio ovih slučajeva povezan je s identifikacijama koje su u periodu 1999–2000. godine izvršili timovi Haškog tribunala, ali ne na naučni način.

Haliti je objavio da je nedavno pokrenuo inicijativu za traženje dodatnih uzoraka krvi od porodica, kako bi se provjerilo da li su tijela pogrešno identifikovana.

„Do sada smo se obratili porodicama, porodice su bile vrlo razumne, zahvalile su im se na pomoći koju smo dobili od udruženja porodica i u svim slučajevima gdje smo ciljali određene grupe, svaki put kada su porodice dale krv, dokazano je da u stvarnosti imamo i neidentificirana tijela, ona su se podudarala, tj. kako je dat uzorak krvi, podudarao se s uzorkom kostiju koji je uzet od neidentificiranih tijela na IML-u i na taj način je utvrđeno da je u stvarnosti to tijelo bilo neidentificirano na IML-u i predato je porodici“, naglasio je Haliti.

Komisija u Hagu je do sada obradila 7.687 uzoraka, za koje se sumnja da potiču od osoba nestalih u ratu na Kosovu.

Do sada je izdala 2.681 izvještaj o podudaranju DNK.