Zastupnici upozoravaju na pritiske, sporna pravna mišljenja i moguće finansijske posljedice po budžet FBiH.
Direktor Ureda za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Evropske unije Vlade Federacije BiH Željko Silađi suočava se s nizom optužbi koje dovode u pitanje zakonitost njegovog mandata, ali i način rada institucije na čijem je čelu.
Prema tvrdnjama iz Ureda i informacijama koje su iznijeli pojedini zastupnici, Silađi je još u januaru 2024. godine stekao uvjete za penziju, ali je uprkos tome ostao na funkciji. Istovremeno se navodi da o tome nisu obaviještene nadležne institucije, što otvara pitanje kršenja zakonskih obaveza i eventualne odgovornosti.
Zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Jasmina Bišćević-Tokić tvrdi da je više puta tražila objašnjenje zbog čega Silađi nije penzionisan, navodeći da su informacije o ispunjenim uvjetima potvrđene i iz Agencije za državnu službu.
„Zašto nije otišao treba pitati Nermina Nikšića, ili bolje rečeno ne treba, jer je svima jasno da postoji politički interes da ostane na toj funkciji“, navela je, ukazujući na povezanost njegovog ostanka s odlukama Vlade.
U fokusu kritika našla su se i pravna mišljenja koja Ured daje, a koja bi, prema riječima zastupnice, trebala biti stručna i nepristrasna.
„Pozitivna mišljenja u praksi često služe za opravdavanje politički motiviranih odluka, čak i kada su one diskutabilne sa stanovišta zakonitosti“, upozorila je, dodajući da takva praksa uskraćuje javnost za objektivnu pravnu procjenu važnih odluka.
Kao primjer navodi slučaj imenovanja vršioca dužnosti direktora Aerodroma Sarajevo, gdje je Ured dao mišljenje da ne postoje prepreke, iako, kako tvrdi, nije nadležan za procjenu ispunjenosti uslova za imenovanje u upravljačkim strukturama javnih preduzeća.
Slične primjedbe iznio je i zastupnik Mirza Čelik, koji ukazuje na navode zaposlenih da su bili izloženi pritiscima prilikom izrade stručnih mišljenja.
„Kada bi stručne službe ocijenile da određeni akt nije u skladu sa zakonima, traženo je da se mišljenje izmijeni kako bi bilo pozitivno“, naveo je, pozivajući se na konkretne primjere iz 2024. godine.
Dodatnu sumnju, prema njegovim riječima, izazivaju i navodi o mogućem sukobu interesa, uključujući tvrdnje da su pojedina mišljenja donesena u kontekstu ličnih veza unutar institucija izvršne vlasti.
Prema dostupnim informacijama, ostanak Silađija na funkciji mogao je imati i finansijske posljedice, s procjenama da je budžet Federacije BiH oštećen za više desetina hiljada maraka.
Cijeli slučaj otvorio je pitanje uloge Ureda za zakonodavstvo, čija bi mišljenja trebala predstavljati pravni temelj za donošenje odluka, ali se, prema tvrdnjama iz zakonodavnih krugova, sve češće koriste kao instrument za njihovo opravdavanje.
Uprkos iznesenim optužbama i zahtjevima za pojašnjenjima, pitanje odgovornosti za ovakvu situaciju i dalje ostaje bez zvaničnog odgovora.
