Senatori SAD upozoravaju: Povlačenje s Kosova destabilizira BiH

Grupa senatora iz Republikanske i Demokratske partije podnijela je Senatu Sjedinjenih Američkih Država prijedlog rezolucije u kojem izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti smanjenja američkog vojnog prisustva u misiji KFOR na Kosovu.

U pismu upućenom državnom sekretaru Marcu Rubiju, senatori navode da su zabrinuti zbog izvještaja prema kojima bi administracija predsjednika Donalda Trumpa mogla smanjiti broj američkih vojnika u okviru NATO misije na Kosovu. Upozoravaju da bi takva odluka, u trenutku povećane političke krhkosti i rastućeg malignog uticaja u regionu, mogla imati destabilizirajuće posljedice ne samo za Kosovo nego i za širi zapadni Balkan.

Autori prijedloga naglašavaju da bi prijevremeno smanjenje američkog prisustva moglo oslabiti sigurnosni okvir koji trenutno postoji u regionu, te pozivaju administraciju da zadrži postojeći nivo američkih snaga kako bi se zaštitili sigurnosni interesi Sjedinjenih Američkih Država na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se podsjeća da je KFOR uspostavljen 1999. godine nakon rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244, te da od tada održava mir između Kosova i Srbije. Misija je, navodi se, u posljednjim godinama imala važnu ulogu u odvraćanju od ponovne etničke eskalacije i vanjskog miješanja.

Sjedinjene Američke Države od početka su bile jedan od ključnih nosilaca misije kroz NATO okvir, a posebno su doprinijele jačanju sigurnosnih kapaciteta Kosova. U dokumentu se navodi i saradnja kroz program partnerstva s Nacionalnom gardom savezne države Ajova.

Američki kontingent u KFOR-u, prema navodima iz prijedloga rezolucije, broji do 500 vojnika u okviru ukupnih snaga od približno 5.000 pripadnika međunarodne misije. Senatori ističu da, iako brojčano relativno mali, američki kontingent ima značajan uticaj na ukupnu sposobnost misije da djeluje kao faktor odvraćanja i stabilnosti.

U dokumentu se također navodi da bi svako smanjenje broja američkih vojnika moglo oslabiti operativne kapacitete mirovne misije, ali i njen politički uticaj u održavanju stabilnosti. Autori prijedloga upozoravaju da bi takav potez mogao ukloniti važan oblik pritiska koji pomaže u sprječavanju eskalacije između različitih aktera u regionu.

Senatori ističu da napetosti između etničkih zajednica na sjeveru Kosova i dalje postoje, te da bi smanjenje prisustva američkih snaga moglo dodatno ohrabriti aktere koji bi eventualno željeli destabilizirati situaciju.

Posebno se ukazuje i na moguće posljedice po Bosnu i Hercegovinu. U dokumentu se navodi da su implikacije po BiH „posebno zabrinjavajuće“, s obzirom na to da KFOR predstavlja rezervnu snagu koja može podržati EUFOR Althea u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije u toj zemlji.

Senatori navode da je u posljednjim mjesecima lider entiteta Rs Milorad Dodik nastavio sa secesionističkom retorikom i institucionalnim opstrukcijama, uprkos odluci administracije Donalda Trumpa od 29. oktobra da ukloni sankcije Dodiku i njegovim saradnicima.

"Od ukidanja sankcija, gospodin Dodik je lažno tvrdio da je i dalje legitimni predsjednik Rs, dovodio u pitanje da li Bosna i Hercegovina treba nastaviti postojati, a nedavno je, 30. januara, ponovo pozvao na ujedinjeni front za pokretanje odlaska iz Dejtonskog mirovnog sporazuma", navodi se u dokumentu.

Autori prijedloga upozoravaju da bi i sama percepcija povlačenja američkih snaga iz KFOR-a mogla dodatno ohrabriti nacionalističke aktere u regionu.

"U takvom kontekstu eskalirajuće retorike, čak i percepcija američkog povlačenja iz KFOR-a mogla bi ohrabriti nacionalističke agende aktera na Kosovu i u Srbiji, ali i separatističke ambicije lidera u Rs, potkopavajući stabilnost države Bosne i Hercegovine i povećavajući rizik od političke ili sigurnosne krize", navodi se u prijedlogu rezolucije.