Schmidt nameće Izborni zakon do Nove godine?

20.12.2023. 12:44

politicki.ba

Nakon ultimatuma iz OHR-a da se odmah postigne dogovor o Izbornom zakonu BiH - inače će izmjene biti nametnute - domaće reakcije ne ulivaju povjerenje. Januar je krajnji rok za primjenjive izmjene na narednim izborima.

Schmidt nameće Izborni zakon do Nove godine? - slika 1

Elektronsko brojanje glasova, skeniranje otisaka, video nadzor, lažne liste i birački odbori, neuralgične su tačke u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, na čije se izmjene više ne može čekati. Ultimatum, koji je vlastima BiH dao visoki predstavnik Christian Schmidt, ističe za nekoliko dana, pa će tako godine i godine pregovaranja morati stati u nekoliko dana. U suprotnom, izmjene će bit će nametnute.

"Svi smo svjedoci raznoraznih manipulacija i mahinacija i raznih "rupa" u postojećem Izbornom zakonu. Ukoliko mi dobijamo vlast koja nije izraz volje naroda, već je izraz volje biračkih odbora, raznih ucjena i kupovine glasova, onda ne možemo govoriti o tome da mi imamo legitimnu vlast", kaže politički analitičar iz Banje Luke Velizar Antić, postavljajući pitanje zašto političke partije na vlasti nisu prethodnih godina usvojile ove izmjene. "Odgovor na ovo pitanje je vrlo prost. Upravo partije, koje su na vlasti, imaju najviše koristi od muljanja i mahinacija zahvaljujući postojećim pravilima igre", kaže Antić.

Lov u mutnom kroz Izborni zakon

Izborni zakon BiH je tema oko koje se lome politička koplja već godinama. Ovaj zakon je kamen spoticanja i u proteklim izbornim ciklusima u BiH, zbog čega je vlada Federacije koju je vodila SDA, imala mandat dva izborna ciklusa odnosno osam godina. To je prekinuo upravo Schmidt u izbornoj noći na Općim izborima prošle godine, a sudeći prema raspoloženju u strankama koje su na vlasti, sličan scenario čeka ih i ove godine, piše Deutsche Welle.

Jedan od razloga za to svakako je politički stav iz Banje Luke, gdje ne priznaju Schmidt za visokog predstavnika kao i odluke koje donosi, što je definirano i zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini sredinom godine. Tako delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević (SNSD) kaže da je Schmidt i dalje dio problema u BiH, te da on nema legitimitet da institucijama bilo šta nameće. "U BiH odluke mogu da donose isključivo predstavnici građana u parlamentima i drugim institucijama, a pritisak na predstavnike građana u parlamentima mogu da vrše isključivo građani", rekao je Kovačević.

Sa druge strane, koalicioni partneri SNSD-a u entitetu Federacija BiH ne misle tako. Stranke "Trojke", koje su nakon Schmidtovih izmjena Izbornog zakona i osam godina vlade SDA preuzele vlast u ovom entitetu ali i na državnom nivou, podržavaju Izmjene zakona ali i Schmidtova rješenja. SDP BiH, Narod i Pravda i Naša stranka smatraju da će to dovesti do transparentnog izbornog procesa.

Tehnički nemoguće sprovesti izmjene zakona

"Tehničke izmjene izbornog zakona u smislu jačanja integriteta i izbornog procesa tema su kojoj se visoki predstavnik vraća iznova i iznova. Bilo bi izuzetno važno da Parlament BiH usvoji paket koji će implementirati nove tehnologije i osigurati pošten izborni proces. U tom smislu svaka podrška i insistiranje međunarodne zajednice mogu biti značajan podsticaj da se konačno građanima isporuče rješenja, koja se već godinama najavljuju", poručuje Trojka u zajedničkom saopćenju, pozivajući koalicione partnere da mora doći kraj nerazumnim blokadama.

Trojka poziva i svoje predstavnike u Parlamentu da iniciraju izmjene Izbornog zakona ali je pitanje koliko je to sprovodivo u ovako kratkom roku. Saša Magazinović (SDP) nije optimista po tom pitanju. "U ovom trenutku mislim da je izvjesnije, ako će paket integriteta postati dio našeg zakonodavnog sistema, da to uradi on (Schmidt), jer se taj proces teško može završiti kroz institucije. Tehnički je to nemoguće uraditi", rekao je Magazinović za N1.

A zakon je spreman, potvrđeno je za DW iz diplomatskih izvora u BiH. Ultimatum koji je postavljen, samo je nastavak pokušaja pronalaženja rješenje ali i završetak te faze, ukoliko dogovor ne bude postignut, nakon što su svi pokušaji međunarodne medijacije u ranijim pregovorima propali.

Zakon spreman

"Zbog toga se neće dugo čekati. Zakon je završen i on će biti samo nastavak onog što je započeto u izbornoj noći na prošlim izborima. Veliki dio predstavnika međunarodne zajednice, uključujući i članove Savjeta za implementaciju mira (PIC), želi zakon prije Nove godine kako bi se što prije krenulo u potrebne procedure. U svakom slučaju, zakon će ubrzo biti nametnut, ukoliko ne bude dogovora domaćih političara", rekao je izvor DW-a iz diplomatskih krugova.

Da je zakon spreman, indirektno je potvrdio i Christian Schmidt, rekavši da ima poštovanje prema parlamentu ali da je ovo njegovo posljednje upozorenje da domaći političari donesu odluku. "To se mora desiti sada, ne u narednom mjesecu, godini. Ne. Ove sedmice se to mora uraditi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu, koja ima nadležnost i ovlašćenje da odnose tu odluku", rekao je Schmidt, aludirajući na sebe i najavljujući u tom slučaju korištenje "Bonskih ovlaštenja".

Za sada je sigurno samo da je usvajanje izmjena Izbornog zakona u narednih nekoliko dana gotovo nemoguća misija, smatra profesor političkih nauka iz Banje Luke Vlade Simović. "Jasno je da je ovo jedna vrsta neoprotektorskog odnosa prema BiH, gdje se obesmišljavaju i demokratija i parlament", kaže Simović, ističući da taj proces može biti u rukama samo domaćih političara. "Natjerati ih mogu samo oni koji ih biraju a nikako neko ko je sa strane i ko nije ni državljanin ove zemlje. Neko, ko nema biračko pravo a želi da se miješa u donošenje poslije Ustava najvažnijeg zakona", kaže Simović za DW.

Sila Boga ne moli

Što se tiče hrvatskog političkog korpusa, odnosno HDZ-a BiH, koji je dio vladajuće koalicije sa SNSD-om i Trojkom, još se čekaju reakcije. Prvi čovjek HDZ-a Dragan Čović optimistično je, kao i uvijek, početkom prošlog mjeseca najavio novi zamah u razgovorima o Izbornom zakonu, koji bi tekao u nekoliko faza na entitetskim nivoima, što bi rezultiralo pregovorima na nivou BiH. Međutim, pregovori su propali i prije početka jer nije bilo političke volje.

Sa druge strane Mario Karamatić (HSS), zastupnik u federalnom Parlamentu, poručuje da je nemoguće ispoštovati Schmidtov ultimatum i da će na kraju svi prihvatiti zakon.

"Sila Boga ne moli. Svi će, pa i Dodik, prihvatiti odluke koje Schmidt donese", rekao je Karamatić.

Svakoj partiji na vlasti odgovaraju pravila koja se mogu zaobilaziti ili zloupotrebljavati i nijedna vlast nema interes da takvo stanje mijenja. Zbog toga je sa političkog stanovišta, Izborni zakon vlastima u BiH praktično zalog za svake naredne izbore. Međutim, Velizar Antić je mišljenja da najosjetljivija pitanja u Izbornom zakonu mogu da budu predmet pregovora samo domaćih političara, ne sporeći ni u jednom trenutku da su izmjene zakona hitno potrebne.

Demokratija ili protektorat

"Apsolutno se ne slažem da ove izmjene donose stranci. Taj scenario govori u prilog tezi da mi ne živimo u demokratiji već u protektoratu. Smatram da bi naši političari trebali da uvedu ove izmjene i da imamo jasna pravila igre u izbornom procesu", kaže Antić, očekujući u tom kontekstu i veći pritisak šire javnosti. Takođe smatra da je sa postojećim Izbornim zakonom besmisleno održavati nove izbore, jer se radi o instrumentu za potvrđivanje neregularnosti izbornog procesa. "Ali, ukoliko se ide u pravcu usvajanja novog Izbornog zakona, kraj januara je posljednji termin za njegovo usvajanje kako bismo po novim pravilima igre sprovodili sljedeće lokalne izbore", zaključuje Antić.