Stranka za Bosnu i Hercegovinu želi da upozna javnost sa razlozima zašto na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH nije glasala za predložene izmjene i dopune Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH - RH.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu obavještava javnost o razlozima zbog kojih na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 08. aprila 2026. godine u Sarajevu, nije podržala predložene izmjene i dopune Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska.
Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:
"SAOPĆENJE ZA JAVNOST:
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GASOVODU JUŽNA INTERKONEKCIJA BIH - RH
Stranka za Bosnu i Hercegovinu želi da upozna javnost sa razlozima zašto na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH nije glasala za predložene izmjene i dopune Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH - RH:
1. Odustalo se od koncepta da BH-Gas, kao javna kompanija, realizuje investiciju, a sve nakon ultimativnog zahtjeva Dragana Čovića kojem se usvajanjem ovih izmjena i dopuna Zakona ispunjavaju želje. Napominjemo da je BH-Gas kao nosilac investicije već prethodno izradio Idejni projekat, Studiju uticaja na okoliš, Studiju izvodljivosti, ishodivao Okolinsku dozvolu, te predao zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti i utvrđivanja javnog interesa za gasovod.
2. Umjesto javne kompanije koja je dovela ovu investiciju do nivoa Glavnog projekta, koji je osnov za izdavanje građevinske dozvole, sada se u Zakon kao nosilac investicije pojavljuje privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja nema nikakvog iskustva u realizaciji gasnih projekata. Pored toga, a nakon prihvatanja izmjena i dopuna Zakona, pojavljuje se kompanija koja je formirana u novembru 2025. godine, te njena kćerka firma u Sarajevu koja nije realizirala bilo kakav projekat iz oblasti energetike.
3. Transport gasa ima status javne usluge i to na isti način kao i u sektoru električne energije, obzirom da je kompanija Elektroprijenos formirana kao korporacija u pružanju javne usluge. Aneks 9 Dejtonskog sporazuma je predvidio formiranje javnih korporacija u sektoru transporta, što u osnovi to i jeste planirano i u sektoru električne energije i u sektoru prirodnog gasa. Ovim se odustaje od koncepta korporacija (suprotno odredbama Dejtonskog sporazuma) i pravi se pravni presedan što je, po našem mišljenju, potpuno neutemeljeno, neosnovano i neprihvatljivo.
4. Potpuno je nelogično da se usvaja Zakon o izmjenama i dopunama, iako istovremeno nije urađena Studija izvodljivosti, niti za moguće troškove investicije i cijene gasa, niti za izračun koliko će iznositi cijena kWh iz TE na prirodni gas. Sada se ulazi u investiciju koja bi značila izgradnju minimalno 380 km transportnog gasovoda, jer su u Zakon dodani odvojci sa Južne interkonekcije, kao i gasovod Kladanj-Tuzla. Za cjelokupnu investiciju ne postoji niti jedan dokument, kolokvijalno rečeno niti jedan papir, kojim bi se dokazala isplativost, niti koju bi cijenu gasa plaćali privreda i stanovništvo.
5. Ugovor koji treba potpisati u roku 30 dana između Vlade FBIH i kompanije AAFS je upitan i problematičan, jer ne garantuje njegovu transparentnost, niti će biti predmet uvida parlamentaraca i njihove odluke o istom. U izmjenama i dopunama Zakona nema precizne odredbe da li se dodjeljuje koncesija ili neki drugi vid javno-privatnog partnerstva, odnosno samo se koncesija daje kao mogućnost i to kroz preuzimanje dijelova obaveza iz Zakona o koncesijama FBiH, što je pravno neodrživo.
6. Neutemeljeno je da se u izmjenama i dopunama Zakona imenuje privatna firma, što predstavlja pravni presedan. Ovo je jedan od razloga što bi ove izmjene mogle biti ocjenjene kao neustavne na Ustavnom sudu, jer je ovim narušeno i pravo konkurencije, a nisu ispoštivane ni odredbe Zakona o koncesijama.
Upitno je zašto se privatnoj kompaniji daje na poklon državno zemljišta na trasi gasovoda, i to ono koje je pod zabranom raspolaganja. Napominjeno da je Zakon o eksproprijaciji decidno propisao da se samo javni organ može osloboditi plaćanje naknade za eksproprisanu nekretninu. Ovo praktično znači da i kada se ukine zabrana raspolaganja državnom imovinom opet je po Zakonu o eksproprijaciji nedozvoljeno osloboditi privatnu kompaniju od plaćanja naknade. I zbog ovog razloga predmetne izmjene mogu pasti na Ustavnom sudu, jer niti jedna privatna kompanija nije oslobođena plaćanja naknade.
7. Izmjena i dopuna Zakona, sačinjena naova način implicira da će za svaki privatni projekat biti moguće da se realizuje na isti način tj. prozvati ćemo u zakonu "neku kompaniju" i dati zemljište besplatno. Navedenim se pravi potpun pravni presedan sa nesagledivim posljedicama posebno za jedinice lokalne zajednice.
8. U izmjenama i dopunama Zakona nema naznačenog odgovora šta će biti osiguranje za kredit koji će “obezbjediti” AAFS, osim usmenog uvjeravanja da neće biti fiskalnog opterećenja za budžet. Tražimo da ovo bude ili dio Zakona ili zaključaka koji će pratiti Zakon, jer time onda otklanjamo opasnost davanja bilo kakvih garancija od strane Vlade FBiH. Ne smije se dozvoliti da budžet ili štaviše imovina Federacije BiH bude garant i predmet pregovora koji će se zaključiti između Vlade FBIH i AAFS.
9. Posebno je nejasno zašto je gasovod Kladanj-Tuzla uključen u izmjene i dopune Zakona, kada isti nema nikakve direktne poveznice sa Južnom interkonekcijom. Tu investiciju može raditi i BH-Gas, jer se i radi o odvojku sa postojećeg sistema BH-Gasa u Kladnju", naveli su iz SBiH-a.
