Vučić priznao da razgovori Beograda i Vašingtona nisu dali nikakav rezultat i da Trumpova administracija nije pokazala ni naznaku promjene stava.
Srbija bi u petak mogla i formalno dobiti još jedan udarac iz Vašingtona.
Kako javlja Financial times, pregovori zvaničnog Beograda i administracije Donalda Trumpa da se sankcije kojima se zabranjuje rad Naftne industrije Srbije ne aktiviraju, ili barem odlože za još 'neko vrijeme' propali su.
"Američko ministarstvo finansija pozvalo je ruski državni Gazprom i njegovu podružnicu Gasprom njeft da prodaju svoj većinski udeo u srbijanskoj rafineriji NIS — među stotinama drugih poslovnih holdinga — u okviru napora da se "cilja na primarni izvor prihoda Rusije" ili da se suoče sa sankcijama.
Produženi rok da se ruski vlasnici izbace iz NIS-a ističe u petak, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da ne očekuje da će dogovor u poslednjem trenutku sprečiti krizu", piše Financial TImes.
Većina uvoza sirove nafte iz Srbije stiže naftovodom u vlasništvu hrvatskog Janafa, koji bi morao da obustavi poslovanje sa NIS-om kako bi izbegao kršenje američkih ograničenja.
"Razgovarali smo i sa Amerikancima, i sa Rusima, i sa svima o pronalaženju rješenja", rekao je Vučić za FT, tokom razgovora u Beogradu. "Nismo vidjeli nikakve promjene u američkom stavu", istakao je.
Vučić je u razgovoru za ovaj utjecajni finansijski dnevni list priznao da "nije siguran da Janaf neće prestati sa transportom nafte" u petak, i priznao potrebu da Srbija - koja ima rezerve od oko 80 dana - postigne dogovor. Janaf nije odmah odgovorio na pitanja koje je im je FT poslao emailom.
Predsjednik Srbije, koji održava radni odnos sa Kremljom i koji je odbio da se pridruži sankcijama EU protiv Moskve, pod sve je većim pritiskom, a višemesečni protesti su kulminirali masovnim skupom u Beogradu ovog mjeseca na kojem su stotine hiljada Srba demonstrirali protiv navodne korupcije i neuspeha njegove vlade, stoji u tekstu FT-a.
Ruski vlasnici su odbili da prodaju svojih 56 odsto udjela u NIS-u, iako su promijenili vlasničku strukturu tako da ni Gasprom ni Gasprom njeft nemaju većinu u rafineriji.
"Ruski stav je da to žele da zadrže po svaku cijenu", rekao je Vučić FT-u. Ranije je isključio nacionalizaciju NIS-a ili ruskog udjela kao načina za sprječavanje sankcija, i odbio je da razgovara o strategijama kako bi ublažio situaciju.
"Na kraju trebamo imati potpuno osigurano tržište nafte u našoj zemlji, što podrazumijeva snabdijevanje naftom naše rafinerije i našeg tržišta benzinom", rekao je on i dodao da cijena nije problem i da bi se problem "lako" mogao riješiti ako bi se sklopio dogovor o prenosu vlasništva nad NIS-om.
Jedno moguće rješenje, prema podacima iz industrije, jeste da mađarska naftna grupacija MOL uskoči i kupi ruski udio u NIS-u. MOL je odbio da razgovara o tom pitanju, a Vučić je rekao da o tome nije bilo riječi tokom telefonskog razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u srijedu.
U Moskvi je u to vrijeme boravio i ministar vanjskih poslova Mađarske, zajedno sa predsjednikom MOL-a Žoltom Hernadijem, koji je sa ruskom vladom razgovarao o energetskim pitanjima, ali je Vučić rekao da ne zna da li je NIS na njihovom dnevnom redu.
Upitan u kojoj mjeri je pitanje NIS-a dio šire rusko-američke diskusije u kontekstu okončanja rata u Ukrajini, Vučić je rekao: "Mislim da je to za njih malo pitanje".
Dodao je: "Ako sankcije stupe na snagu, morat ćemo što prije vidjeti reakciju ruske strane, a onda ćemo morati i mi reagirati".
