Evropski saveznici okupili su se u podršci Danskoj nakon američkih izjava. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je u ponedjeljak da bi svaki napad SAD-a značio kraj NATO-a.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump razmatra „širok spektar opcija“ za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopćila je Bijela kuća.
U izjavi za BBC, Bijela kuća je navela da je preuzimanje Grenlanda „prioritet nacionalne sigurnosti“.
Ova izjava dolazi nakon što je Trump tokom vikenda ponovio da su Sjedinjenim Američkim Državama „potrebni“ Grenland – poluautonomna regija saveznice iz NATO-a, Danske – iz sigurnosnih razloga.
Evropski saveznici okupili su se u podršci Danskoj nakon američkih izjava. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je u ponedjeljak da bi svaki napad SAD-a značio kraj NATO-a.
Bijela kuća je u utorak saopćila: „Predsjednik i njegov tim razmatraju niz opcija za ostvarenje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja, a, naravno, korištenje američke vojske uvijek je opcija na raspolaganju vrhovnom komandantu.“
NATO je transatlantski vojni savez u kojem se od članica očekuje da međusobno pomažu u slučaju vanjskih napada.
U utorak je šest evropskih saveznika podržalo Dansku u zajedničkoj izjavi.
„Grenland pripada njegovom narodu, i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih međusobnih odnosa“, poručili su lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Naglašavajući da su jednako kao i SAD zainteresirani za sigurnost Arktika, evropski potpisnici zajedničke izjave naveli su da se ona mora osiguravati kolektivno, kroz NATO saveznike, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
Također su pozvali na „poštivanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen pozdravio je izjavu i pozvao na „dijalog pun međusobnog poštovanja“.
„Dijalog se mora voditi uz poštivanje činjenice da je status Grenlanda utemeljen u međunarodnom pravu i principu teritorijalnog integriteta“, rekao je Nielsen.
Pitanje budućnosti Grenlanda ponovo je dospjelo u fokus nakon američke vojne intervencije u Venecueli, tokom koje su elitne jedinice uhapsile predsjednika te zemlje Nicolása Madura i odvele ga u Njujork kako bi se suočio s optužbama za trgovinu drogom i oružjem.
Dan nakon te operacije, Katie Miller – supruga jednog od Trumpovih visokih savjetnika – objavila je na društvenim mrežama mapu Grenlanda u bojama američke zastave, uz riječ „USKORO“.
U ponedjeljak je njen suprug Stephen Miller izjavio da je „formalni stav američke vlade da Grenland treba biti dio Sjedinjenih Američkih Država“.
U intervjuu za CNN dodao je da su SAD „snaga NATO-a“ te da „za osiguranje Arktika i zaštitu NATO-a i njegovih interesa, Grenland očigledno treba biti dio SAD-a“.
Na ponovljena pitanja da li bi SAD isključile upotrebu sile za aneksiju Grenlanda, Miller je odgovorio: „Niko se neće boriti protiv SAD-a oko budućnosti Grenlanda.“
Trump je tokom predizborne kampanje 2024. godine iznio ambiciju da Grenland pretvori u strateško američko uporište na Arktiku.
Interes za ovu regiju raste i kod Rusije i Kine, jer topljenje leda otvara mogućnost novih trgovačkih ruta.
U martu prošle godine Trump je rekao da će Amerika „ići onoliko daleko koliko bude potrebno“ da preuzme kontrolu nad tom teritorijom.
Tokom saslušanja u Kongresu prošlog ljeta, ministar odbrane Pete Hegseth upitan je da li Pentagon ima planove za preuzimanje Grenlanda silom, ukoliko to bude potrebno.
„Naš posao u Ministarstvu odbrane je da imamo planove za svaku moguću situaciju“, rekao je Hegseth jednom kongresmenu.
