Ofanziva SAD-a i Izraela protiv iranskih snaga, napadi širom Bliskog istoka i upozorenja na globalnu energetsku krizu dodatno produbljuju nestabilnost u regionu
Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su opsežnu ofanzivu u Hormuškom moreuzu, koristeći niskoleteće mlaznjake i helikoptere Apache, s ciljem neutralizacije iranskih brzih čamaca i borbenih dronova koji predstavljaju prijetnju međunarodnoj plovidbi. Prema navodima američkog ministra odbrane Petea Hegsetha, u tim napadima oštećeno je ili uništeno više od 120 iranskih ratnih plovila.
Ova operacija dio je šire strategije Pentagona usmjerene na smanjenje prijetnji koje dolaze iz Irana u jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Hormuški moreuz je ključna tačka za globalnu trgovinu energentima, a plan američke vojske podrazumijeva osiguravanje sigurnog prolaza za trgovačke brodove i tankere. U tom kontekstu, SAD planira intenzivirati vojno prisustvo i organizovati pratnju tankera kako bi se spriječili daljnji napadi i destabilizacija tržišta nafte.
Istovremeno, iranski državni mediji objavili su da je u jutrošnjem američko-izraelskom napadu ubijen glasnogovornik Revolucionarne garde Ali Naeini. Prema informacijama novinske agencije Tasnim, Naeini je rođen 1957. godine i tokom više od četiri decenije obavljao je različite funkcije u vojnim strukturama, uključujući i čin generala. Posljednje dvije godine bio je glasnogovornik Revolucionarne garde, gdje je imao ključnu ulogu u javnoj komunikaciji tokom eskalacije sukoba.
Naeini je nakon ranijih napada na Iran, posebno krajem januara, više puta isticao da će iranski odgovori na napade Izraela i SAD-a postajati sve razorniji, naglašavajući spremnost Teherana na dugotrajan sukob.
U međuvremenu, Revolucionarna garda objavila je snimak koji, prema njihovim tvrdnjama, prikazuje napad na američki borbeni avion F-35. Snimak sugerira da je avion pogođen eksplozijom, ali da je uspio nastaviti let. Američke vlasti su potvrdile da je jedan F-35 morao izvršiti prinudno slijetanje u vojnu bazu na Bliskom istoku, ali nisu iznijele detalje o uzrocima incidenta. Prema riječima glasnogovornika američke vojske, pilot se nalazi u stabilnom stanju. Ukoliko se potvrdi da je avion zaista pogođen, to bi bio prvi slučaj da je američka letjelica ove vrste pogođena iranskom vatrom.
Sukobi se ne odvijaju samo na moru i u zraku, već i na teritoriji drugih država regiona. Izraelska vojska izvela je zračne napade na jugu Sirije, gađajući, kako tvrdi, vojne objekte i skladišta oružja povezana sa sirijskim režimom. Napadi su, prema izraelskim izvorima, izvedeni kao odgovor na nasilje nad druskim stanovništvom u regiji Sweida, gdje već duže vrijeme traju napetosti i sukobi.
Sirijski državni mediji nisu potvrdili ove napade, ali bi, ukoliko se potvrde, to bio prvi izraelski udar na Siriju od početka aktuelnog rata između SAD-a, Izraela i Irana. Regija Sweida, u kojoj većinom žive pripadnici druske zajednice, i ranije je bila poprište sukoba i zračnih udara, uključujući izraelske operacije tokom protekle godine.
Paralelno s vojnim eskalacijama, raste i zabrinutost zbog ekonomskih posljedica sukoba. Međunarodna agencija za energiju upozorila je na mogućnost velike globalne energetske krize, ističući da je riječ o najtežem poremećaju na tržištu nafte do sada. Organizacija je pozvala vlade i građane širom svijeta da smanje potrošnju energije.
Preporuke uključuju rad od kuće, korištenje javnog prijevoza i smanjenje potrošnje goriva, dok se od vlada traži da smanje ograničenja brzine kako bi se dodatno umanjila potrošnja. Izvršni direktor agencije Fatih Birol naglasio je da bi bez brzog rješenja posljedice po globalna tržišta i ekonomije mogle biti izuzetno teške.
Kao hitnu mjeru, 32 zemlje članice agencije odlučile su osloboditi 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile rast cijena. Ipak, upozorava se da takve mjere neće biti dovoljne da nadoknade poremećaje uzrokovane sukobima i prekidima u transportu energenata kroz Hormuški moreuz.
Napadi na energetska postrojenja dodatno pogoršavaju situaciju. Kuvajtska državna naftna kompanija KPC saopštila je da je rafinerija Mina Al-Ahmadi ponovo pogođena iranskim dronom. Iako nema izvještaja o povrijeđenima, napad je izazvao požare na više lokacija, zbog čega je proizvodnja u pojedinim dijelovima rafinerije smanjena iz predostrožnosti.
Kuvajtsko Ministarstvo odbrane ranije je izvijestilo o napadima raketama i dronovima na njihov zračni prostor, što ukazuje na širenje sukoba i van direktnih linija fronta. Iran je, prema dostupnim informacijama, pojačao napade na energetska postrojenja zemalja u Perzijskom zaljevu nakon izraelskog napada na veliko iransko plinsko polje.
Slične incidente prijavile su i druge zemlje regiona. Bahrein je saopćio da su ostaci raketa izazvali požar u skladištu, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati naveli da su uspješno presreli i odbili zračni napad. Iako nije bilo žrtava, ovi događaji ukazuju na širenje sukoba na širi regionalni nivo.
Posebno ozbiljne posljedice zabilježene su u Kataru, gdje su iranski napadi pogodili industrijski plinski kompleks Ras Laffan. Prema riječima katarskog ministra energetike Saada al-Kaabija, napadi su uzrokovali pad izvoza ukapljenog prirodnog plina za 17 posto. Procjenjuje se da bi šteta mogla smanjiti godišnje prihode za oko 20 milijardi dolara, dok bi potpuni oporavak mogao trajati i do pet godina.
Katarske vlasti ocijenile su napad kao opasnu eskalaciju i ozbiljno kršenje međunarodnog prava, upozoravajući da bi mogao imati dugoročne posljedice za snabdijevanje tržišta u Evropi i Aziji.
Zbog naglog pogoršanja sigurnosne situacije, evropski lideri su na samitu u Briselu morali odustati od ranije planiranih tema i fokus preusmjeriti na rat na Bliskom istoku. Nizozemski premijer Rob Jetten izjavio je da njegova zemlja neće ofanzivno učestvovati u sukobu, naglašavajući da trenutna situacija zahtijeva prije svega diplomatske i ekonomske odgovore.
