Ruse više ne ide tako dobro u Ukrajini

Redakcija Mostar

Prema podacima, ruske snage su u septembru osvojile 447 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što je primjetno manje u poređenju s avgustom (594 km²) i julom (634 km²).

Napredovanje ruske vojske u Ukrajini tokom septembra značajno se usporilo, posebno na području Donjecke oblasti, objavila je agencija AFP pozivajući se na analize Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) i Projekta kritičnih prijetnji (CTP).

Prema podacima, ruske snage su u septembru osvojile 447 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što je primjetno manje u poređenju s avgustom (594 km²) i julom (634 km²). Najveći pritisak Moskva je zabilježila još u novembru 2024. godine, kada je zauzeto 725 km². Trenutno, ruska vojska u potpunosti ili djelimično kontroliše oko 19 posto teritorije Ukrajine.

Doneck kao ključno bojište

Donjecka oblast ostaje glavna tačka sukoba. Tokom septembra Rusija je ovdje osvojila 181 km², što je jedan od najmanjih teritorijalnih dobitaka u posljednjih godinu dana. Od maja do avgusta ruske snage su prosječno osvajale oko 400 km² mjesečno, no od polovine septembra linije fronta u Donjecku gotovo da nisu pomjerene.

Glavni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirskij potvrdio je da je situacija na frontu teška, posebno oko gradova Pokrovsk i Dobropilja, gdje se vode najžešće borbe. Prema ukrajinskom analitičkom projektu DeepState, Rusi su u septembru osvojili dvostruko manje teritorije nego u avgustu, ukupno 259 km², što je tek 0,04 posto ukupne površine Ukrajine.

Osim Donjecka, ruska vojska je ostvarila manji prodor u Harkovskoj oblasti (100 km²) te u Dnjepropetrovskoj oblasti (80 km²), iako je ova regija i dalje gotovo u potpunosti pod kontrolom Kijeva. Posebno se izdvajaju borbe kod Novopavlivke blizu Pokrovska, gdje je zabilježen najveći ruski pomak, ali uz visoku cijenu u ljudstvu i tehnici.

Problemi kod kuće: nestašica goriva u Rusiji

Dok se na frontu suočava s usporenim napredovanjem, Rusija se na unutrašnjem planu bori s ozbiljnim energetskim problemima. Ukrajinski dronovi posljednjih mjeseci sve češće pogađaju velike naftne rafinerije, izazivajući požare i obustave proizvodnje. Samo u septembru su četiri rafinerije – među njima i Rosneftova u Rjazanju te Kinef u Lenjingradskoj oblasti – prestale s radom, a krajem mjeseca više od trećine ruskih kapaciteta bilo je izvan pogona.

Nestašica goriva već je pogodila brojne regije, od Sahalina do Krima, gdje je uvedeno ograničenje na kupovinu od maksimalno 30 litara benzina po vozaču.

Kako bi ublažila krizu, Moskva planira da počne s uvozom benzina iz Kine, Južne Koreje, Singapura i Bjelorusije, te razmatra ukidanje određenih ekoloških ograničenja za domaće rafinerije. Vlasti očekuju da bi na taj način mjesečno mogle nadomjestiti do 350.000 tona benzina i 100.000 tona dizela.

Udar na rusku ekonomiju

Ukrajinski napadi na energetske objekte, uključujući i rafinerije u Samarskoj, Krasnodarskoj i Baškortostanu, pokazuju strategiju Kijeva da Moskvu, osim vojnim, pritisne i ekonomskim udarima.

Najnoviji incident zabilježen je jutros u Jaroslavlju, gdje je u rafineriji Novo-Jaroslavl izbio požar. Vlasti tvrde da se ne radi o napadu dronom, no događaj dolazi u trenutku kada se Rusija već bori s rekordnim zastojima u preradi nafte.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.