Redžić na suđenju Milomiru Savčiću kazao da „ništa nije vidio“?!

Zbog čega svjedok u zoni Nove Kasabe „nije vidio“ ono što su gledali i živi i mrtvi Srebreničani, posebno kad je u pitanju kontrola magistralnog puta od strane specijalnih jedinica VRS to je, već, pitanje koje će on sam sa sobom morati razjasniti.

A. Hadžić

Sudeći po jučerašnjem iskazu Huseina Redžića, koji je u julu 1995. godine preživo srebreničku „kolonu smrti“, a koji se na Sudu BiH pojavio kao svjedok Tužilaštva u procesu protiv Milomiru Savčiću, optuženog za genocid nad civilima Srebrenice, ispada da jedino on nije vidio pripadnike VRS koji su na prelazu magistralnog puta u Novoj Kasabi danima „lovili“ žive Srebreničane.

Redžić je cestu u Novoj Kasabi, kako je naveo, prešao rano ujutro 13. jula i to baš u blizini stadiona na koji je tih dana dovezeno i strijeljanju preko hiljadu zarobljenih Srebreničana

Zbog čega Redžić u zoni Nove Kasabe „nije vidio“ ono što su gledali i živi i mrtvi Srebreničani, posebno kad je u pitanju kontrola magistralnog puta od strane specijalnih jedinica VRS to je, već, pitanje koje će on sam sa sobom morati razjasniti.

Njegovo jučerašnje svjedočenje izazvalo je zaprepaštenje, ali i opće razočarenje kod mnogih čiji su srodnici 1995. godine stradali u „koloni smrti“, posebno onih za koje znaju da su zarobljeni upravo u zasjedama dok su prelazili cestu u zoni Nove Kasabe, dok je Redžić tvrdio da „zasjeda nije bilo“.

Na drugoj strani, pak, Savčićeva odbrana nije krila zadovoljstvo Redžićevim svjedočenjem, posebno tvrdnjama da nije bilo zasjede uz cestu u vrijeme kada ju je prelazila njegova grupa.

Milomir Savčić bio je komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu VRS čiji su pripadnici u julu 1995. godine zarobili i odveli na stratišta na stotine srebreničkih Bošnjaka.

Interesantno je da se Savčiću sudi samo za genocid u Srebrenici, a da tužioci u ladicama godinama drže dokaze o njegovoj ulozi u zločinima nad zarobljenim Bošnjacima iz 1992. godine.

Naime, Milomir Savčić i njegova jedinica vežu se za zarobljavnaje grupe od preko stotinu Bošnjaka na području Han Pjeska i njihovo kasnije pogubljenje.

Postoje svjedoci da su nekoliko ranjenika iz te grupe, koji su nakon zarobljavanja liječeni u stacionaru u Milićima, pripadnici vojne policije Vlaseničke brigade odveli iz stacionara i kasnije ih likvidirali. Jedan od zarobljenih u stacionaru u Milićima, ipak je preživio.