Račak, 27 godina kasnije: Zločin bez kazne

Na godišnjicu masakra u selu Račak, svjedoci se prisjećaju stravičnih događaja iz januara 1999. godine, dok kosovski lideri i međunarodni zvaničnici ponavljaju da zločin nad 45 civila i dalje čeka potpunu sudsku istinu.

Planina iznad Račka i danas budi teške uspomene Ramëu Shabaniju, jednom od preživjelih masakra iz januara 1999. godine. Prije skoro tri decenije, u jutarnjim satima 15. januara, selo Račak i okolno područje Štimlja bili su opkoljeni sa svih strana. Srpske snage otvorile su vatru, a ljudi su u panici pokušavali da se spase bijegom prema planini.

Shabani se prisjeća kako je tog dana na mjestu gdje je trčao ubijeno desetak ljudi. Navodi da mu je odjeća bila probijena mecima, da je bio pretučen i teško povrijeđen. Najteži trenutak za njega bio je gubitak brata, 23-godišnjaka koji je, zajedno s još 29 osoba, ubijen u planinskom potoku dok je pokušavao pobjeći.

U sjećanju mu je ostao trenutak razdvajanja, kada nije mogao preskočiti ogradu jer je sa sobom imao malu kćerku, uvjeren da će uspjeti spasiti porodicu ako krenu prema planini. Brat je krenuo drugim putem i više ga nikada nije vidio živog.

Među preživjelima je i Agron Mehmeti, koji je tokom masakra izgubio ujaka i njegovu kćerku. O onome što je vidio u Račku svjedočio je 2002. godine pred Haškim tribunalom, gdje se suočio sa tada optuženim Slobodanom Miloševićem. Kazao je da je, gledajući ga u sudnici, pred sobom stalno vidio ubijene i masakrirane mještane Račka, te da je sudu iznio sve činjenice i argumente kojima je raspolagao.

U međuvremenu, Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 21 osobe, s prijedlogom da im se sudi u odsustvu, zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad civilnim stanovništvom u Račku. Terete se za ubistvo 45 civila, kao i za nečovječno postupanje, uništavanje imovine, masovne deportacije i etničko čišćenje, djelujući kao pripadnici Vojske bivše Jugoslavije i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Advokat Amer Alija upozorava da iako ratni zločini ne zastarijevaju, vrijeme neumitno radi u korist osumnjičenih, jer umiru i počinioci i svjedoci koji raspolažu ključnim informacijama, što dodatno otežava ostvarivanje pravde.

Masakr u Račku izazvao je snažnu međunarodnu reakciju. Tadašnji šef Verifikacijske misije OSCE-a, William Walker, ovaj zločin je okarakterizirao kao zločin protiv čovječnosti, a dva mjeseca kasnije NATO je započeo bombardovanje snaga bivše Jugoslavije.

Povodom 27. godišnjice masakra, u Račku su počast odali predsjednica Kosova Vjosa Osmani, vršilac dužnosti premijera Albin Kurti i predsjednik parlamenta Dimal Baša, kao i bivši šef Verifikacijske misije OSCE-a William Walker.

Osmani je poručila da je masakr nad 45 civila dokaz namjere Srbije da izbriše albanski narod, ističući da je bol i danas svježa, kako za porodice žrtava tako i za cijelo Kosovo, jer pravda još nije ostvarena.

Kurti je naglasio da institucije Kosova ostaju posvećene privođenju odgovornih pravdi, ističući da otvorena rana Račka i dalje čeka pravdu.

Predsjedavajući PDK-a Bedri Hamza rekao je da je masakr u Račku bio jedan od događaja koji su doprinijeli slobodi i nezavisnosti Kosova, zahvalivši Williamu Walkeru na ulozi u razotkrivanju zločina pred međunarodnom javnošću.

Lider DSK-a Lumir Abdixhiku istakao je da traženje pravde za ratne zločine ostaje državna i moralna obaveza, naglašavajući da bez pravde za žrtve ne može biti potpunog mira.

Lider AAK-a Ramush Haradinaj izjavio je da se danas u Hagu sudi liderima OVK, dok se, kako je naveo, ne sudi onima koji su počinili zločine nad civilima na Kosovu.

Masakr je obilježila i Misija OSCE-a na Kosovu, poručivši da 27. godišnjica Račka ostaje podsjetnik na kolektivnu dužnost poštivanja ljudskih prava i osiguravanja odgovornosti i pravde za sve, uz poruku: „Nikada ne zaboravite“.