Prvi Hrvat koji je progovorio protiv Trumpove akcije u Venecuelu

Čileanski predsjednik Gabriel Boric reagirao je na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju kontrole nad Venecuelom, upozorivši da takva politika predstavlja opasan presedan za međunarodne odnose.

"Mi iz Čilea ćemo ostati potpuno dosljedni svojim principima i vrijednostima.

Ovdje se ne radi o podršci ili opravdavanju diktatura — Čile to ne čini — već o tome ko odlučuje i s kakvim legitimitetom o budućnosti jedne zemlje. Danas je to Venecuela, pod izgovorom borbe protiv narkoterorizma i s jasnom namjerom kontrole njenih resursa, a sutra to može biti bilo ko, uz bilo kakav drugi izgovor.

Suverenitet i međunarodno pravo nisu opcionalni: oni su temelj svakog legitimnog poretka", poručio je Borić.

Iz čileanske predsjedničke palate saopćeno je da Santijago de Čile s posebnom zabrinutošću prati poruke koje dolaze iz Vašingtona, jer se njima, kako je navedeno, dovode u pitanje osnovni principi na kojima počiva sistem Ujedinjenih nacija i otvara prostor za nove globalne krize.

Gabriel Boric je čileanski političar ljevičarske orijentacije, bivši studentski lider i jedan od najmlađih predsjednika u historiji Latinske Amerike.

Rođen je 11. februar 1986. godine i hrvatskog je porijekla. Potiče iz emigrantske porodice koja se u tu latinoameričku državu skrasila nekad krajem 19. vijeka. Gabrijel je izrazito ljevičarskih uvjerenja.

Na funkciji predsjednika Čilea je od 11. marta 2022. godine. Izabran je na četverogodišnji mandat koji mu ističe 11. marta 2026. godine.

Boric zagovara socijalne reforme, prava mladih, zaštitu okoliša i jačanje javnih institucija.

Njegova reakcija odraz je i još uvijek svježih sjećanja na državni udar koji su provele SAD u toj zemlji 1973. godine.

11. septembra 1973. godine izveden je vojni udar kojim je srušena demokratski izabrana vlada predsjednika Salvadora Allendea. Predsjednička palača La Moneda bombardovana je iz zraka, a Allende je tokom puča poginuo u zgradi, odbivši da se preda vojsci.

Vlast je preuzela vojna hunta na čelu s generalom Augustom Pinochetom, koji je potom uspostavio brutalnu diktaturu što je trajala punih 17 godina, do 1990.

Nakon puča uslijedio je talas masovnih represija: prema zvaničnim čileanskim komisijama, više od 2.200 ljudi je ubijeno ili “nestalo”, dok je preko 27.000 građana mučeno. Desetine hiljada završile su u zatvorima, a stotine hiljada bile su prisiljene napustiti zemlju.

Diktatura je ukinula političke stranke, suspendovala ustav i uvela strogu cenzuru, ostavljajući duboke društvene podjele koje su u Čileu prisutne i danas. Demokratska tranzicija započela je tek nakon referenduma 1988. godine, a prva civilna vlast vraćena je 1990. godine.