Sandu je ranije optužila Rusiju za uplitanje u izbornu kampanju, navodeći kupovinu glasova, dezinformacije na društvenim mrežama i kibernetičke napade.
Proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), na čijem je čelu predsjednica Maia Sandu, zadržala je parlamentarnu većinu na jučerašnjim izborima. Nakon što je prebrojano više od 98 posto glasačkih listića, PAS je osvojio 49,6 posto glasova. Prema podacima Centralne izborne komisije, proruski Patriotski blok bivšeg predsjednika Igora Dodona osvojio je 24,5 posto.
Dodon je lider Moldavske partije socijalista (PSRM) i vođa izbornog saveza Patriotski blok. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu sa srcem u kojem je i sovjetski simbol srpa i čekića. Dodon sebe opisuje kao desničara privrženog “tradicionalnim vrijednostima”, a svoje video poruke često završava pravoslavnim pozdravom “Pomozi Bog!”.
Izbori u Moldaviji, siromašnoj agrarnoj zemlji između Rumunije i Ukrajine, smatraju se ključnim. Moldavija, koja ima oko 2,4 miliona stanovnika, od 2022. godine ima status kandidata za članstvo u EU. Predsjednica Sandu se nada da će većina proevropskih snaga omogućiti nastavak reformi potrebnih za približavanje Uniji, iako je PAS u odnosu na prethodne izbore pretrpio određene gubitke.
Sandu je ranije optužila Rusiju za uplitanje u izbornu kampanju, navodeći kupovinu glasova, dezinformacije na društvenim mrežama i kibernetičke napade. Rusiji naklonjene stranke, uključujući Alternativu (8,1 posto) i Našu stranku Renata Usatog (6,2 posto), također su prešle izborni prag i osvojile mjesta u parlamentu koji broji 101 poslanika. Neočekivano, i stranka “Demokratija kod kuće” (PPDA), koja je izvorno osnovana s ciljem zagovaranja ujedinjenja s Rumunijom, prešla je prag od pet posto i dobila 5,7 posto glasova.
Ishod izbora u velikoj mjeri zavisi od glasova dijaspore. Stotine hiljada Moldavaca živi u EU i često presudno utiču na izborni rezultat. Moskva je optužila vlasti u Kišinjevu za manipulacije, tvrdeći da su proruske snage bile zapostavljene. Na dan izbora bilo je pritužbi da građani iz Pridnjestrovlja nisu mogli doći na glasanje zbog zatvaranja mosta nakon dojave o bombi.
Moldavija je rastrzana između proevropskog puta i historijskih veza s Rusijom. Preliminarni rezultati očekuju se u ponedjeljak. Kremlju možda ekonomski nije potrebna mala Moldavija, ali ruski imperijalni mentalitet pokazao je važnost te zemlje u regiji. U Moldaviji se 1992. vodio prvi postsovjetski rat, a i danas se u separatističkom Pridnjestrovlju nalazi oko 1.500 ruskih vojnika i značajan arsenal oružja.
Od 2022. strateška važnost Moldavije dodatno je porasla jer bi njeno osvajanje omogućilo Moskvi rat na dva fronta protiv Ukrajine. Upravo zbog toga Rusija nije štedjela sredstva da pokuša preokrenuti izbore, uključujući kupovinu glasova preko aplikacija – prošle godine se za to registrovalo čak 300.000 birača. Moldavska vlada tada je govorila o “neviđenom hibridnom napadu”.
Još jedna metoda bilo je preplavljivanje društvenih mreža lažnim vijestima. Posebno na TikToku objavljivane su hiljade videosnimaka s proruskih pozicija, uključujući tvrdnje da je režim Maie Sandu korumpiran i da vladajući PAS gura narod u siromaštvo. Međutim, upravo Sandu i PAS su prvi odlučno krenuli u borbu protiv korupcije od sticanja nezavisnosti Moldavije. Rat u Ukrajini gurnuo je Moldaviju u tešku ekonomsku krizu, prije svega zbog naglog rasta cijena energije i obustave isporuke ruskog gasa početkom 2025. godine.
Bivši predsjednik Igor Dodon, i sam pod istragom za korupciju, nije mnogo obraćao pažnju na te okolnosti. Njegov glavni slogan bio je: “Žuta kuga mora nestati!”, aludirajući na boju PAS-a.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
