Propagandom za politički imidž: Konaković govori o "prvom ozbiljnom povećanju penzija"

Izjava predsjednika Naroda i pravde i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahvaljujući Trojki došlo do "prvog ozbiljnog povećanja penzija" upravo je primjer takvog političkog narativa.

Sve češće svjedočimo pojavi da se činjenice zamjenjuju političkim narativima, a konkretni rezultati reinterpretiraju kroz prizmu dnevne propagande, piše Stav.ba.

U takvom ambijentu nije neobično da se javnosti plasiraju tvrdnje koje nemaju uporište u provjerljivim podacima, ali koje služe kao instrument političkog samopromoviranja.

Ta tvrdnja nije samo netačna, nego je strategija, posebno u godini kada nas očekuju izbori i jasan glas i izbor naroda, u kojoj se rezultati prethodne vlasti pokušavaju izbrisati iz javnog sjećanja kako bi se proizveo dojam historijskog preokreta koji u stvarnosti ne postoji. A činjenice su neumoljive.

Najveće i najozbiljnije povećanje penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine dogodilo se upravo u mandatu Vlade FBiH koju je predvodio Fadil Novalić. Riječ je o periodu u kojem je, uprkos globalnim ekonomskim potresima, pandemiji i posljedicama inflacije, vođena fiskalno stabilna i socijalno odgovorna politika.

Početkom 2023. godine penzije su najprije usklađene za 11,1 posto. U aprilu iste godine uslijedilo je dodatno povećanje od 5,15 posto, čime je ukupno povećanje već tada iznosilo 16,25 posto.

Međutim, Vlada FBiH na čelu s Fadilom Novalićem nije se zaustavila na redovnim mehanizmima usklađivanja. Krajem aprila donesena je i odluka o vanrednom povećanju penzija od dodatnih 3,9 posto. Kada se sve sabere, ukupno povećanje penzija u toj godini iznosilo je impresivnih 20,1 posto, što predstavlja najozbiljniji rast penzija u savremenoj fiskalnoj politici Federacije Bosne i Hercegovine.

U poređenju s tim podacima, sadašnje povećanje od 11,26 posto, uz najavu mogućeg dodatnog usklađivanja od oko šest posto, predstavlja standardni mehanizam usklađivanja koji proizlazi iz zakonskih formula.

Ono je, dakle, rezultat sistema koji je uspostavljen ranije, a ne historijski iskorak kako ga pokušava predstaviti Konaković - očit spin i politički marketing.

Problem je, međutim, što se javne finansije ne mogu voditi na osnovu političkog marketinga, niti se statistika može promijeniti glasnim izjavama u medijskom prostoru.

Vlada Federacije BiH predvođena Fadilom Novalićem ostavila je iza sebe mjerljive i dokumentirane rezultate: stabilne javne finansije, rast prihoda, rekordne iznose indirektnih poreza i niz socijalnih mjera koje su ublažile udare inflacije na najranjivije kategorije stanovništva. U tom kontekstu i rast penzija bio je dio šire fiskalne politike koja je imala za cilj očuvanje socijalne stabilnosti.

Upravo zato pokušaj da se takvi rezultati retroaktivno izbrišu iz političke memorije govori više o nesigurnosti današnjih političkih narativa nego o stvarnim ekonomskim pokazateljima.

Kada se politički legitimitet pokušava graditi na reinterpretaciji provjerljivih činjenica, tada politika postaje arena permanentne propagande. A propaganda, koliko god glasna bila, ne može promijeniti jednostavnu činjenicu: najveće povećanje penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine dogodilo se u vrijeme Vlade FBiH na čelu s Fadilom Novalićem.

Sve ostalo je politički marketing.