Pročitajte odluku Suda u Strazburu

Veliko vijeće s potvrdom da tužba nije bila prihvatljiva: Kovačević nije prepoznao status žrtve ni za izbor članova Predsjedništva i Doma naroda u BiH

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) danas je, na javnoj sjednici u sjedištu Suda za ljudska prava u Strazburu, izrekao zaključne odredbe presude u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine (br. 43651/22), javlja Politicki.ba.

Predmet se odnosio na tvrdnju podnosioca apelacije Slavena Kovačevića da su izborna pravila za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH diskriminatorna prema njemu te da su mu onemogućila glasanje za kandidate po vlastitom izboru na izborima 2022. godine.

Sud je prihvatio prigovor Vlade Bosne i Hercegovine i ocijenio da je apelacija neprihvatljiva jer:

je podnosilac zloupotrijebio pravo na individualnu aplikaciju u smislu člana 35 stav 3 (a) Evropske konvencije o ljudskim pravima (odlukom 16 glasova prema 1);
podnosilac nema status žrtve u smislu člana 14 Konvencije u vezi s članom 3 Protokola br. 1 i članom 1 Protokola br. 12 (odlukom 12 glasova prema 5).

Sud je jednoglasno zaključio da nije potrebno razmatrati ostale osnove neprihvatljivosti na koje se pozivala Vlada, prenosi Politicki.ba zakljucke (NE PRESUDU!) Suda u Strazburu.

Osnovne činjenice

Slaven Kovačević, državljanin Bosne i Hercegovine i Hrvatske, rođen 1972. godine, savjetnik je člana Predsjedništva BiH. Živi u Sarajevu (Federacija BiH).

Ustav BiH, nastao na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, uspostavlja podjelu stanovništva na „konstitutivne narode“ (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i „Ostale“ i građane BiH. Samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda mogu se kandidirati za Dom naroda i Predsjedništvo. Pored toga, glasačko pravo za predstavnike u tim institucijama zavisi od entitetske pripadnosti birača.

Za razliku od toga, za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ne postoje etnički kriteriji.

Tok postupka

Kovačević je podnio aplikaciju 30. augusta 2022. godine, pozivajući se na:

član 14 Konvencije (zabrana diskriminacije),

član 3 Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore),

član 1 Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije),

član 13 (pravo na djelotvorni pravni lijek),

član 17 (zabrana zloupotrebe prava).

U presudi od 29. augusta 2023. prvostepeno vijeće Suda presudilo je, većinom 6 prema 1, da je došlo do kršenja člana 1 Protokola br. 12 zbog toga što Kovačević nije bio stvarno zastupljen u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Ostatak žalbi bio je proglašen neprihvatljivim jednoglasno, stoji u tekstu koji donosi Politicki.ba.

Predmet je 14. decembra 2023. upućen Velikom vijeću na zahtjev Vlade BiH. Vlada Hrvatske i Ured visokog predstavnika (OHR) su odobreni kao treće strane u pisanom i usmenom postupku.

Javna rasprava u Velikom vijeću održana je 20. novembra 2024.

Odluka Suda

Veliko vijeće Suda, sastavljeno od 17 sudija i predsjedavajućeg Mattiasa Guyomara, presudilo je:

Sa 16 glasova prema 1, žalbe podnosioca u vezi s posrednom prirodom izbora za Dom naroda i izmjenom izbornih pravila na dan izbora 2. oktobra 2022. ne spadaju u djelokrug predmeta koji je razmatralo Veliko vijeće;
Sa 16 glasova prema 1, apelacija je neprihvatljiva iz sljedećih razloga:
- Kovačević je zloupotrijebio pravo na aplikaciju;
- Kovačević nema status žrtve u smislu konvencijskih odredbi;
Jednoglasno, nije potrebno razmatrati druge razloge neprihvatljivosti koje je iznijela Vlada, navodi se u odluci Suda u Strazburu koju objavljuje Politicki.ba.

Cjelovita presuda Velikog vijeća bit će objavljena naknadno, a snimak današnje sjednice bit će dostupan od 26. juna 2025. na službenoj stranici Suda: www.echr.coe.int.