Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izazvao je tektonske poremećaje među američkim saveznicima koji se, suočeni s prijetnjama novim carinama i političkim pritiscima, sve više okreću istoku.
U analizi koju donosi Associated Press (AP) ističe se kako kanadski, britanski i evropski lideri "stoje u redu" da se rukuju s Xi Jinpingom, birajući ekonomski pragmatizam umjesto slijepog praćenja Washingtona.
Kineski predsjednik Xi Jinping imao je pune ruke posla proteklih nekoliko sedmica primajući zapadne saveznike koji traže toplije odnose s drugom najvećom svjetskom ekonomijom.
Kanadski premijer Mark Carney sklopio je trgovinski sporazum kojim se drastično smanjuju carine na kineska električna vozila i kanadsko ulje uljane repice.
Britanski premijer Keir Starmer sletio je u Peking ove sedmice kako bi popravio veze koje su godinama bile zategnute, a njemački kancelar Friedrich Merz tamo se očekuje sljedećeg mjeseca. Finski premijer Petteri Orpo također je bio među posljednjim liderima iz Evrope koji su se rukovali s Xijem.
U velikom zaokretu u svjetskom poretku otkako je predsjednik Donald Trump ponovo preuzeo dužnost, najbliži američki partneri istražuju mogućnosti saradnje s Kinom nakon sukoba s Trumpom oko carina i njegovih zahtjeva da preuzme Grenland od NATO saveznice Danske. Uprkos riziku da izazovu Trumpov bijes, oni "resetuju" odnose sa zemljom koju mnogi zapadni saveznici dugo vide kao glavnog protivnika, a SAD kao najvećeg ekonomskog rivala.
"Angažujemo se široko, strateški i širom otvorenih očiju. Aktivno prihvatamo svijet kakav jeste, ne čekamo svijet kakav bismo željeli da bude", rekao je Carney na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma prošle sedmice u Davosu, u Švicarskoj, nedugo nakon povratka iz Pekinga.
Neki lideri, zakonodavci i stručnjaci izražavaju žaljenje zbog promjene koja bi mogla prevagnuti u korist Pekinga na štetu Vašingtona, dok drugi kažu da je Kina jednako veliki izazov kao i SAD jer obje sile vrše pritisak radi vlastitih interesa. Bilo kako bilo, način na koji se zemlje svrstavaju uz dvije svjetske supersile se mijenja.
"Umjesto stvaranja ujedinjenog fronta protiv Kine, mi guramo naše najbliže saveznike u njihov zagrljaj", rekla je američka senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske poslove Senata, na ovosedmičnom saslušanju.
Kada ga je novinar upitao o Starmerovoj posjeti Pekingu, Trump je rekao da je "za njih to veoma opasno".
"A mislim da je još opasnije za Kanadu da ulazi u posao s Kinom.. Kanadi ne ide dobro. Ide im veoma loše. I ne mogu gledati na Kinu kao na rješenje.", rekao je Trump, za kojeg se također očekuje da će posjetiti Peking u aprilu.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, Kaja Kallas, priznala je da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog svojih "praksi ekonomske prisile", ali je dodala: "Kao što rekoh, treba pružiti ruku različitim partnerstvima, s različitim zemljama širom svijeta."
Iako Evropa preispituje svoju stratešku "knjigu pravila", "to nije zaokret prema Kini", rekla je Una Aleksandra Bērziņa-Čerenkova, zamjenica direktora Latvijskog instituta za međunarodne poslove u Rigi. "To je zaokret ka tome da se Evropa bori za sebe kao blok."
Evropska dilema sa SAD-om i Kinom
U želji da zaobiđe rukovodstvo EU u Briselu, Peking se direktno angažuje s evropskim prijestolnicama "jedan na jedan", rekla je Alicia Garcia Herrero, ekonomistica za azijsko-pacifičko područje u francuskoj investicijskoj banci Natixis i stručnjakinja za odnose Evrope s Kinom.
Kina želi zadržati status quo s Evropom: lak pristup bogatim potrošačima, a da pritom nudi malo ustupaka evropskim firmama na kineskom tržištu, rekla je ona.
"Evropa im treba, ali ne moraju se boriti za Evropu", rekla je Garcia Herrero.
Tim Rühlig, viši analitičar na Institutu Evropske unije za sigurnosne studije u Parizu, vidi nepovratan pomak u odnosima Evrope s dvije najveće svjetske ekonomije.
