Policija ispred vojske: BiH troši tri puta više na policiju nego na vojsku

Centar za sigurnosne studije upozorava na sigurnosne disbalanse i ignorisanje NATO ciljeva, dok vlast zanemaruje strateška pitanja i forsira policijski aparat

Nedavni samit NATO-a u Hagu, koji su brojni svjetski lideri nazvali historijskim, prošao je bez ikakvog odjeka u političkom vrhu Bosne i Hercegovine. Iako BiH nominalno teži punopravnom članstvu u NATO-u, domaći lideri nisu dali nijednu javnu izjavu o ključnim promjenama u Alijansi, uključujući i odluku o povećanju izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a.

Dokument „Opšti pravci i prioriteti provođenja vanjske politike Bosne i Hercegovine“, kojim je bila definirana ta težnja, istekao je još 2023. godine, a novi nije donesen. Predsjedništvo BiH nije pokazalo spremnost da inicira novi strateški pravac, niti je Ministarstvo vanjskih poslova preuzelo zakonsku obavezu da izradi novi prijedlog.

U fokusu – policija, a ne vojska

Centar za sigurnosne studije (CSS) već godinama upozorava na pasivnost političkih struktura prema sektoru odbrane, a trenutno se, kako navode, sve više pažnje u javnosti usmjerava na policijske strukture. Dok se otvoreno govori o uspostavi pomoćnih i rezervnih policijskih snaga, zanemaruju se ključne strateške teme poput vojne sigurnosti i međunarodne odbrambene politike.

„Zašto se toliko govori o policiji i unutrašnjoj sigurnosti, a sasvim neznatno o vojsci kao garantu vanjske sigurnosti?“ pita CSS u svom saopćenju, upozoravajući da bi u pozadini mogao stajati perfidan strateški pristup iz određenih centara moći, a ne samo politička stihija.

Ogroman disbalans u izdvajanjima

Podaci iz 2023. godine jasno pokazuju drastičan nesrazmjer: u BiH su izdvajanja za policijske strukture iznosila oko 1,1 milijardu KM, dok su budžetska sredstva za Oružane snage bila nešto manja od 400 miliona KM.

U poređenju s državama u regiji i EU, BiH je gotovo jedinstvena po ovom neskladu. Srbija je 2023. godine na vojsku potrošila oko 2,7 milijardi KM, a na policiju 1,85 milijardi. Hrvatska je vojsci dodijelila 2 milijarde, a policiji nešto manje. U Velikoj Britaniji se na vojsku troši tri puta više nego na policiju.

I u većini evropskih zemalja izdvajanja za vojsku nadmašuju policijske budžete:

Francuska: 103 milijarde KM za vojsku, 52 milijarde za policiju

Grčka: 10 milijardi KM za vojsku, 5,2 milijarde za policiju

Češka: 7,5 milijardi KM za vojsku, 5,6 milijardi za policiju

Iznimke poput Irske i Belgije pokazuju suprotan trend, ali su one sigurnosno oslonjene na dugotrajne saveze i stabilna okruženja, što BiH nije slučaj.

Zanemarivanje strateških dokumenata

Centar upozorava i na neodgovorno ponašanje vlasti koje ignorišu ključne državne dokumente. Naime, Vijeće ministara BiH nije izradilo dokument Sigurnosna politika BiH, iako je Predsjedništvo to naložilo još prije više od šest mjeseci. Također, nije ni pokrenut proces izrade nove vanjskopolitičke strategije.

„U vremenu globalnih sigurnosnih previranja i nestabilnog regionalnog okruženja, krajnje je vrijeme za ozbiljan politički dijalog o budućnosti sigurnosti BiH“, poručuje CSS.

Zaključak Centra: Vrijeme je za odgovornost

Istraživanja CSS-a pokazuju da su izdvajanja za policiju u BiH porasla za gotovo 60% između 2015. i 2023. godine, dok su troškovi za odbranu minimalno povećavani i to uglavnom za personalne rashode.

„Neodgovorno i po građane licemjerno bi bilo nastaviti s politikom zanemarivanja pitanja koja su od suštinske važnosti za budućnost države“, stoji na kraju saopćenja koje potpisuje dr. sc. Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije.