Hrvatska i Slovenija pozdravljaju povećanje ciljeva NATO-a za izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a, složili su se u Črnomlju premijeri Andrej Plenković i Robert Golob, uoči ovosedmičnog samita Saveza.
Dvojica premijera su u Črnomlju potpisala sporazum o izgradnji, upravljanju i održavanju mostova i drugih objekata na državnoj granici. "Obojica pozdravljamo fleksibilnost koja je postignuta definisanjem izdvajanja za odbranu, jer jedino na taj način svaka država može na svoj način doprinijeti sigurnosti i odbrambenim sposobnostima cjelokupnog saveza", rekao je Golob.
Očekuje se da će lideri zemalja članica NATO-a na samitu ove sedmice u Hagu potvrditi novi cilj izdvajanja za odbranu u visini od pet posto BDP-a. Od tih pet posto, 3,5 posto bi išlo na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove za projekte koji imaju civilnu i vojnu svrhu.
Plenković je, nazvavši pitanje izdvajanja za odbranu važnim i prioritetnim, istakao da Hrvatska već ispunjava "posljednju obavezu NATO-a, a to je da smo iznad dva posto". "Nove ambicije koje će biti definirane na samitu su u okviru onoga što smatramo realnim. Naša ambicija je biti na tri posto do 2030.", kazao je Plenković. Dodao je da bi pet posto izdvajanja moglo biti dostignuto za "nekoliko godina nakon 2030., a prema onome što je trenutno na stolu, čak 2035.".
Plenković i Golob zabrinuti zbog ukupne globalne situacije
Plenković je istakao da je i Hrvatska, kao i Slovenija, veoma zabrinuta ukupnom sigurnosnom situacijom u svijetu.
"Ovo nije uobičajeno stanje. Ruska agresija traje, veliki rat koji smo vidjeli od oktobra 2023. između Izraela i Hamasa imao je nekoliko svojih faza – uključivanje Hezbolaha sa libanonske strane, uključivanje Huta iz Jemena. Sada imamo direktan rat između Izraela i Irana", rekao je Plenković, dodajući da zbog toga hrvatska vlada izražava duboku zabrinutost.
Izrael je 13. juna napao Iran, a u noći na nedjelju SAD se uključio napadom na tri iranska nuklearna postrojenja.
Plenković je naglasio da velika nestabilnost na Bliskom istoku može dovesti do niza posljedica poput rasta cijena energenata, ali i novih migracijskih valova, "koji će, po dosadašnjoj praksi, završiti na teritoriju evropskih država, što nosi niz političkih, sigurnosnih i društvenih posljedica kakve smo imali nakon migracijskih valova 2015. i 2016.". "Treća potencijalna opasnost su naravno i prijetnje terorističkim napadima koje se mogu dogoditi bilo gdje u svijetu, i sve to izaziva nestabilnost i nesigurnost za naše građane", dodao je Plenković.
Slovenski premijer je rekao da neke aktivnosti izraelske vlade ne ulijevaju povjerenje zbog humanitarne situacije u Gazi. "Vrijeme će pokazati ko od njih misli iskreno. Nažalost, neke aktivnosti, prije svega izraelske vlade, ne ulijevaju povjerenje u njihove riječi jer se situacija izrazito pogoršala u Gazi", rekao je Golob, naglasivši da je za Sloveniju jedina stvarna opcija – mir.
