Planeta ide u ledeno doba!

Uslijed ubrzanog topljenja oba pola Zemlje, dolazi do sve ozbiljnijih klimatskih poremećaja.

Sante leda na Antarktiku, koje se postepeno tope i sve dalje i dalje odmiču od zaleđenog kontinenta mogle bi biti okidač koji će odvesti Zemlju u novo ledeno doba, otkriva studija.

Istraživači s Univerziteta Cardiff, u okviru studije koja je kreirana da bi se razumjelo kako ledena doba počinju, rekonstruirali su prijašnje klimatske uslove i identifikciali sitne fragmente antarktičke stijene ispuštene u otvorenom okeanu.

Ciklusi ledenog doba tokom proteklih 1,6 miliona godina praćeni su periodičnim promjenama Zemljine orbite oko Sunca - mijenjajući količinu sunčevog zračenja koje doseže površinu Zemlje.

Međutim, prije ove studije malo se znalo o tome kako promjene sunčeve energije uslijed malih promjena u orbiti mogu tako drastično promijeniti Zemljinu klimu.

Otkrili su da se sante leda - koje se tope - polako premještaju iz Južnog u Atlantski okean usljed topljenja i pomicanja dalje od Antarktika - uzrokujući promjenu cirkulacije okeana i gurajući planetu u hladniji period – izazivajući novo ledeno doba.

Utjecaj emisija CO2 koje je stvorio čovjek mogao bi učiniti Južni okean previše toplim da bi ga dosegle antarktičke sante. Ova pojava bi mogla okončati ovaj ledeni ciklus koji traje 1,6 miliona godina, upozorili su autori studije.

U svojoj studiji, tim izlaže da se, kada orbita Zemlje oko Sunca bude u pravom položaju, antarktičke sante leda se počinju topiti sve dalje i dalje od Antarktika.

To rezultira prebacivanjem ogromnih količina slatke vode iz Južnog okeana u Atlantski okean.

Kako Južni okean postaje slaniji, a Sjeverni Atlantik dobiva nove prilive vode, obrasci cirkulacije okeana počinju se dramatično mijenjati, izvlačeći CO2 iz atmosfere i smanjujući takozvani efekt staklenika.

Studija je otkrila da ove naslage, poznate kao ledene krhotine, izgleda neprestano dovode do promjena u dubokoj cirkulaciji okeana, rekonstruiranih iz hemijskih spojeva sitnih dubokomorskih fosila zvanih foraminifera.

Tim je, također, koristio nove simulacije klimatskog modela kako bi testirao svoju hipotezu, utvrdivši da bi sante leda mogle premjestiti ogromne količine slatke vode.

Vodeći autor studije Aidan Starr rekao je da su zapanjeni otkrićem da je veza između topljenja sante leda i cirkulacije okeana bila prisutna tokom početka svakog ledenog doba u posljednjih 1,6 miliona godina.

"I prije se nagađalo o sličnoj vodećoj ulozi Južnog okeana i Antarktika u stvaranju globalne klime, ali bilo je vrlo uzbudljivo tako jasno sve vidjeti u vidu geoloških dokaza", rekao je.

Profesor Ian Hall, koautor studije i jedan od glavnih naučnika IODP ekspedicije iz Cardiffa, rekao je da rezultati pružaju 'kariku koja nedostaje' u historiji ledenog doba.

Tokom protekla tri miliona godina na planeti Zemlja su se postepeno stvarali uslovi za ledeno doba, ali trenutno se nalazi u interglacijalnom periodu u kojem su temperature toplije.

Istraživači sugeriraju da bi se prirodni ritam ciklusa ledenog doba mogao poremetiti jer će Južni okean vjerojatno postati pretopao da bi antarktičke sante putovale dovoljno daleko da pokrenu promjene u kruženju okeana potrebne za početak ledenog doba.

Profesor Hall vjeruje da se rezultati mogu koristiti za razumijevanje činjenica kako naša klima može utjecati na antropogene klimatske promjene u budućnosti.

"U isto vrijeme primjećujemo sve učestalije smanjivanje Antarktika i aktivnosti ledenog brijega u Južnom okeanu, koji su rezultat zagrijavanja povezanog s trenutnim emisijama stakleničkih plinova", rekao je Hall.

"Naša studija naglašava važnost razumijevanja putanja ledenog brijega kako bismo predvidjeli njihov budući utjecaj na cirkulaciju okeana i klimu", rekao je.

Profesor Grant Bigg, s Geografskog odsjeka Univerziteta u Sheffieldu, koji je doprinio simulacijama modela ledenog brijega, rekao je da je ovo temeljno modeliranje u okviru klimatskih modela.

Dodajući da je to bilo presudno za 'identificiranje i podržavanje hipoteze o ledenim krhotinama i utjecajima taline ledenog brijega na Antarktiku, što predstavlja vodeću premisu za početak ledenjačkog ciklusa'.

Nalazi su objavljeni u časopisu Nature.