Pirija: Mislim da korupcije nema toliko u sudovima i tužilaštvima

Nova šefica Odjela za provođenje postupka po izvještajima u BiH želi dokazati da su sudije i tužioci odgovorni i profesionalni, dok EU očekuje značajne korake u borbi protiv nepravilnosti

Vesna Pirija dobila je jedan od najtežih zadataka u pravosuđu – smanjenje korupcije među sudijama i tužiocima kroz provjeru imovine koju su eventualno stekli nelegalno. Pozicija na koju je imenovana potpuno je nova, kao i odjel unutar krovne pravosudne organizacije, što stvara velika očekivanja. Evropska unija smatra ovaj proces ključnim za približavanje BiH prema Uniji, piše Detektor.ba.

U izvještajima za EU godinama se naglašava visok nivo korupcije unutar pravosuđa, zbog čega građani gube povjerenje u rad sudija i tužilaca. Pirija kaže da i ona želi promijeniti percepciju građana, ali ne vjeruje da je korupcija u pravosuđu značajna. „Samo bih voljela da naglasim da zaista trebamo da napravimo odmak od senzacionalističkih priča kako je takvih slučajeva nepravilnosti jako puno i zapravo da je samo pitanje vremena i samo pitanje ove prve provjere kada će sve to isplivati na vidjelo“, istakla je Pirija prilikom predstavljanja Odjela za provođenje postupka po izvještajima.

Kao pravnica u ranim četrdesetim, Pirija nema tužilačkog ni sudijskog iskustva. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2008. godine, magistrirala 2014. godine na temu uloge Suda pravde EU u stvaranju prava EU, a trenutno je doktorand na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. U dosadašnjem radu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću bila je fokusirana na ravnopravnost spolova, borbu protiv diskriminacije, upravljanje pravosuđem i alternativne načine rješavanja sporova.

Dok se prikupljalo 1.417 imovinskih kartona sudija i tužilaca za 2024. godinu, Odjel kojim Pirija rukovodi stigao je provjeriti 11 kartona. Pirija priznaje da ne očekuje da će prije aprila 2026. biti provjerena imovina svih nosilaca pravosudnih funkcija imenovanih prije marta 2025. godine, među kojima je najmanje 250 pravnika. „Nosioci pravosudnih funkcija koji čekaju stupanje na dužnost jesu apsolutni prioritet. I (…) smatram da kapaciteti Odjela odgovaraju zapravo tom zahtjevu“, kaže Pirija.

Ona ističe da Odjel neće moći provjeriti sve izvještaje u jednoj kalendarskoj godini, ali da je postupak kontinuiran i da će svi nosioci pravosudnih funkcija biti obuhvaćeni. „Kada provjeravate izvještaje, ne fokusirate se samo na izvještaj za tu konkretnu godinu, nego uspoređujete s prethodnim izvještajima, kako biste vidjeli kretanje priliva i odljeva i potvrdili vjerodostojnost onoga što je napisano“, pojašnjava Pirija.

Odjel za sada radi sa polovinom popunjenih pozicija, a Pirija nastoji prikazati funkcionalnost. Trenutno se provjerava 70 od ukupno 250 imovinskih kartona označenih prioritetom, a cilj je da budu završene do aprila 2026. godine. Nesigurnost u rokovima opravdava uspostavljanjem radnih odnosa, saradnjom s institucijama i odlukom Državne agencije za zaštitu ličnih podataka, koja nalaže da se imovinski kartoni šalju poštom.

Pirija naglašava da će se Odjel baviti i otkrivanjem sukoba interesa te nespojivosti funkcija sudija i tužilaca s drugim javnim funkcijama. „Taj zakonski okvir je nešto uži u odnosu na očekivanja i u odnosu na ono što se publicira prema javnosti, a naš odjel nema istražnu ulogu. On ima ulogu da otkrije istinitost, cjelovitost, odnosno vjerodostojnost navoda u izvještajima“, ističe Pirija.

Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca tokom otvaranja Odjela istakao je da dostavljanje izvještaja o imovini i interesima nije samo administrativna formalnost, već važan instrument za unapređenje transparentnosti i detektovanje imovine sumnjivog porijekla. Naveo je primjer Albanije, gdje je rigorozan veting sudija i tužilaca doveo do toga da gotovo polovina ostane bez posla.

Za nosioce koji nisu predali imovinski karton, Odjel provodi provjere prije prijave Uredu disciplinskog tužioca. „Pazite, posljedice su jako ozbiljne (…) u pitanju je potencijalni disciplinski postupak, tako da jednostavno želimo da budemo apsolutno sigurni u tačnost naših podataka i razloge za nedostavljanje“, kaže Pirija.

Dosad provjereni imovinski kartoni dostupni su na stranici VSTV-a, ali nisu izdvojeni od neprovjerenih. Prema trenutnim podacima, najmanje 250 kartona proći će dodatnu provjeru. „Svi oni izvještaji u kojima se uoče kriteriji rizika spadaju pod obavezu dodatnog provjeravanja. Samo je pitanje prioritetizacije i kapaciteta našeg odjela“, navodi Pirija.